1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Dvolična denacionalizacija u Srbiji

Dinko Gruhonjić26. mart 2009.

Dok je povrat imovine crkvama i verskim zajednicama uveliko u toku, zahvaljujući zakon iz 2006. godine, još uvek je potpuno neizvesno kada će biti donet opšti zakon o restituciji koji će se odnositi i na obične građane

https://p.dw.com/p/HK3A
Denacionalizacija u Srbiji je spora i selektivnaFoto: RIA Novosti

Direktor Direkcije za restituciju Vladimir Todorović u razgovoru za Dojče vele priznaje da je reč o očiglednom kršenju ljudskih prava vlasnika nacionalizovane imovine i dodaje da nije baš uobičajeno da postoji zakon o vraćanju imovine crkvama a ne postoji zakon o vraćanju imovine građanima.

“Neprirodna” klauzula

Još je veći problem, dodaje Todorović, što je prekršen uobičajeni red poteza: prvo denacionalizacija pa privatizacija. Ovako, izvršena je prvo privatizacija pa je veliki broj nacionalizovane imovine do sada privatizovan: "Činjenica je da postoji jedna klauzula u ugovorima o privatizaciji, koja obavezuje kupca kapitala da tu imovinu vrati ako se pojavi bivši vlasnik. To će najverovatnije biti jedan vid novčanog obeštećenja tako da je u tim slučajevima gotovo izvesno isključena naturalna restitucija."

Proces je spor

Na pitanje da li će definitivno ove godine biti donet opšti zakon o denacionalizaciji, Todorović je odgovorio: "Ja ne mogu reći da je definitivno tako. Pretpostavljam, s obzirom na određene faktore i uslove koji su se stekli, da će pitanje denacionalizacije morati biti rešavano. I neki pomak bi trebalo da bude učinjen do kraja ove godine." - Proces denacionalizacije usporiće i svetska kriza: "Svetska ekonomska kriza na to sve nadodaje još jedan opterećujući faktor koji će sigurno dodatno usporiti i učiniti neizvesnijim taj proces."

Opšti zastoj

A šta će biti sa imovinom koja je oduzimana tokom nacističke okupacije: "Prema nacrtima zakona koji su do sada rađeni, koja je oduzimana u toku rata na osnovu rasističkih propisa dolazila je u obzir za vraćanje i pre svega se mislilo na imovinu jevrejske zajednice." Sve u svemu, teško je verovati da će 80.000 zahteva za vraćanje nacionalizovane imovine, koje su podneli građani Srbije, u skorije vreme biti rešeni.