1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

„Dobrovoljačka“ ugrožava odnose Srbije i BiH

20. januar 2012.

„Dobrovoljačka“ Beogradu služi za izjednačavanje odgovornosti za rat, tvrde analitičari, upozoravajući da politiziranje tog slučaja radikaluje Srbe i Bošnjake i ugrožava odnose Srbije i Bosne i Hercegovine.

https://p.dw.com/p/13mz0
Bosnien und Herzegowina/ Dobrovoljacka Strasse in Bosnien Hauptstadt Sarajevo/ Juni 2009. die Bilder von unsererm Korrespondent Samir Huseinovic
Dobrovoljacka Strasse in Bosnien Hauptstadt SarajevoFoto: AP

Iako su četiri pravosudne institucije ustanovile da nema dokaza koji bi bivše visoke političke i vojne zvaničnike BiH teretili za ratne zločine u Dobrovoljačkoj, Tužilaštvo Srbije nastavlja istragu, a BiH optužuje da ne želi sporazum o međusobnom ustupanju dokaza. „Sada je mnogo jasnije zašto je Tužilaštvo BiH odbijalo da potpiše sporazum o međusobnom ustupanju dokaza kojim bi se svi dokazi jedne i druge strane objedinili i brže rasvetlili počinjeni zločini“, izjavio je zamenik tužioca Srbije Bruno Vekarić, nakon što je Tužilaštvo BiH obustavilo istragu protiv Ejupa Ganića i drugih osumnjičenih.

Direktorka beogradskog Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić smatra da nepostojanje sporazuma između dve zemlje ne opravdava Srbiju što Tužilaštvo BiH, u interesu utvrđivanja istine, nije dostavila dokaze kojima raspolaže. „Ako Srbija ima te nepobitne dokaze, onda je morala da ih preda Bosni jer je valjda svima u interesu da se utvrdi može li krivični postupak da bude pokrenut, treba li neke osobe optužiti ili osloboditi krivice. Neshvatljivo je da to nije učinila zbog nepostojanja sporazuma. Zašto te nepobitne dokaze nisu predali Londonu kako bi pojačali zahtev za izručenje Ejupa Ganića“, kaže Nataša Kandić.

Istraga je obustavljna i protiv Jovana Divjaka
Istraga je obustavljna i protiv Jovana DivjakaFoto: DW

Zašto sporazum nije potpisan?

Sporazum o saradnji u oblasti ratnih zločina nije potpisan zbog brojnih nedostataka, a neke su uočile i nevladine organizacije u BiH. „Prema sporazumu koji su razmatrale BiH i Srbija, Tužilaštvo BiH izgubilo bi deo jurisdikcije, a sporazum nije uvažavao ni međunarodne konvencije o izručenju, kaže predsednica Helsinškog odbora za ljudska prava BiH Vera Jovanović. „Prema tim konvencijama, Srbija ne može da odbije zahtev BiH za izručenjem, kao što se to dogodilo u slučaju Ilije Jurušića, i zbog toga smo smatrali da takav sporazum ne treba potpisivati“, ističe Vera Jovanović.

Za predsednika Srpskog građanskog vijeća Sretka Radišića nema nedoumica oko nadležnosti u slučaju „Dobrovoljačka“. Jedini prigovor odnosi se na sporost u procesu istrage, iako je Tužilaštvo BiH više puta upozoravalo da raspolaže ograničenim kapacitetima. „Slučaj ’Dobrovoljačka’ u nadležnosti je pravosudnih organa BiH koji je nakon saslušanja 352 svjedoka dobio svoj ishod. Cenim da je to trebalo da bude ranije urađeno, ali ni sada nije kasno“, kaže predsednik Srpskog građanskog vijeća Sretko Radišić.

Dodik: Zbog Dobrovoljačke nije isključen zastoj u formiranju Vijeća ministara, a ni referendum
Dodik: Zbog Dobrovoljačke nije isključen zastoj u formiranju Vijeća ministara, a ni referendumFoto: DW/Huseinovic

U Sarajevu se, prema oceni analitičara, događaji u Dobrovoljačkoj, maja 1992. godine, posmatraju u kontekstu napada JNA na institucije nezavisne države BiH. Sretko Radišić podseća da je Sarajevo tada pretrpelo velika razaranja i da je JNA otela predsednika Aliju Izetbegovića koji je potom razmenjen za generala Milutina Kukanjca i vojnike iz bivše komande Druge vojne oblasti JNA. „Čitav arsenal topovskih granata sručio se na Sarajevo. U svega dva dana, 2. i 3. maja 1992. godine, odigralo se nekoliko veoma važnih političkih i ratnih događaja i možda Srbija iz toga sada želi da izvuče neku korist“, kaže Radišić.

Ugrožavaju se odnosi Srbije i BiH

Biserko: Beograd fabrikuje priču
Biserko: Beograd fabrikuje pričuFoto: picture-alliance/dpa

„Beogradu slučaj ’Dobrovoljačka’ služi za izjednačavanje odgovornosti za rat“, kaže predsednica Helsinškog komiteta za ljudska prava Srbije Sonja Biserko. „Činjenica je da je taj slučaj vraćen od strane Haškog tribunala. Zatim je londonski sud rekao da se Beograd služio lažima, a potom je i Beč oslobodio Jovana Divjaka. Tužilaštvo BiH sada izlazi sa istom argumentacijom, a Beograd ni to ne prihvata. Beograd prvo fabrikuje celu priču, onda se distancira od Tužilaštva BiH, što je još jedan korak u dekonstrukciji bosanske države“, kaže Sonja Biserko.

Predsednica Helsinškog komiteta za ljudska prava Srbije Sonja Biserko zaključuje da će politizovanje slučaja „Dobrovoljačka“, gde je 3. maja 1992. godine poginulo sedam, a ranjeno 14 vojnika bivše JNA, pogoršati međunacionalne odnose u BiH i regionu, posebno između Srba i Bošnjaka, i produbiti nepoverenje između Srbije i BiH. Ona upozorava da se „ponovo stvara atmosfera homogenizacije što je u funkciji predstojećih izbora u Srbiji jer beogradski političari ne mogu ništa drugo da ponude svojim biračima“.

Autor: Samir Huseinović, Sarajevo
Odgovorni urednik: Ivan Đerković