1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW
Muzika

Die Toten Hosen – 40 godina pankera iz Diseldorfa

25. mart 2022.

Grupa je nastala krajem sedamdesetih u diseldorfskom pankerskom miljeu. Tada nije moglo da se predvidi da će Die Toten Hosen biti jedan od najvećih bendova Nemačke. Danas im izlazi novi singl, a uskoro i novi album.

https://p.dw.com/p/492bU
Foto: GABO

Kafić se zvao „Ratinger hof“ na broju 10 u ulici Ratingerštrase. U Diseldorfu su se tu početkom osamdesetih sakupljali muzičari, a ponekad bi navratili i svetski poznati nemački umetnici kao što su bili Jozef Bojs i Zigmar Polke. U podrumu su bendovi imali probe, a gore su se održavale diskusije, koncerti i predstave slobodnog pozorišta.

Retko bi u pab ukrašen neonima zalazili obični posetioci ili turisti. Tu je sve bilo nenamešteno i pomalo neotesano. Bendovi su svirali na bini od spojenih bilijarskih stolova. Tadašnja vlasnica Karmen Knebel se seća: „Svi smo smatrali da je bilo fantastično to s koliko svežine su bendovi izlazili na binu, a da nisu stvarno vladali svojim instrumentima“. Takođe su joj se svideli drukčiji tekstovi: „Verujem da su u nemačkom panku tekstovi bili važniji od muzike.“

„Centralni komitet“

Jedan od bendova se zvao „Centralni komitet” – na nemačkom skraćeno „ZK“. Bend je predvodio momak koji se zvao Andreas Frege, a svi su ga zvali Kampino. Tada su nastupali ravnopravno sa svim ostalim bendovima, poznavali su se, učili jedni od drugih. To mesto je bilo rasadnik panka.

Punk se krajem 1970-ih iz Engleske prelio u Zapadnu, a onda i u Istočnu Nemačku
Punk se krajem 1970-ih iz Engleske prelio u Zapadnu, a onda i u Istočnu NemačkuFoto: imago images/R. Zöllner

Kampino se od početka izdvajao svojim delovanjem na publiku, kada bi on nastupao onda je pogo – pankerski ples – bio zagarantovan. Karmen se seća jednog nastupa benda „ZK“ pred decom. Obukli su klovnovske kostime, dozvolili su deci da izađu na binu, da divlje sviraju flautu i da ih gađaju slatkišima.

Uništena kafana

Sam Kampino se u knjizi „Die Toten Hosen – na početku beše buka“ tog vremena seća ovako: „Svaki drugi koncert je bio totalno sranje. Na kraju koncerta su tri čoveka aplaudirala, jedan bi doviknuo: ’Smradu!’ – i to bi bilo to”. Uprkos tome taj pank-trio je objavio nekoliko singlova i album.

Muzika koju je bend svirao u početku nija baš dobro prolazila na top listama
Muzika koju je bend svirao u početku nija baš dobro prolazila na top listamaFoto: United Archives/picture alliance

Trini Trimpop je tada snimao nastupe benda. Seća se nezaboravnih scena s jednog nastupa u berlinskoj četvrti Krojcberg: „Zajedno sa gazdom paba počeli smo pijani, usred noći, da igramo fudbal u toj prostoriji. Sledećeg jutra ništa nije bilo čitavo osim bilijarskog stola – ni flaše, ni ogledala, ni stolice“. On je dodao da je najbolja od svega bilo to što je i gazda pun oduševljenja učestvovao u demoliranju.

Novi bend

Decembra 1981. „ZK“ se raspao. Nekoliko meseci kasnije, Kampino je osnovao novi bend, a članovi su bili Andreas Mojrer, Mihael Brajtkopf, Valter Hartung i Trini Trimpop. Nakon meseca dana vežbanja imali su prvi nastup u Bremenu i najavljeni su kao „Die Toten Hosen“. Taj naziv benda u slengu (Mrtve gaće, mrtve pantalone) ima višeznačnost povezanu sa ironijom – sugeriše seksualno mrtvilo ili dosadu uopšte.

Ali, bend je povremeno sebi davao i neka druga imena, nastupao je kao „Rote Rosen“ (Rumene ruže), jer je u pank maniru preradio šlager Hildegar Knef. A koristili su i imena „Rajnski pirati“, „Komandosi katastrofe“ i mnoga druga.

Nastup kao „Rote Rosen“
Nastup kao „Rote Rosen“ Foto: Achim Scheidemann/dpa/picture-alliance

Prvi hit (Eisgekühlter Bommerlunder) nazvali su po rakiji, a ona je nazvana po selu Bomerlund u Danskoj. Dakle, prevod bi glasio – „Ledena bomerlundska“ (rakija). Bend je dospeo i na televiziju, u popularne muzičke emisije, ali kritika im nije bila naklonjena. Sve do sredine osamdesetih govorilo se da od tih momaka neće biti ništa. Pokazalo se da je to bila velika zabluda.

Die Toten Hosen 1985.
Die Toten Hosen 1985.Foto: United Archives/picture alliance

Politički aktivizam

Momci iz Diseldorfa stalno su davali političke izjave koje su uglavnom bile uperene protiv krajnje desnice. Prvi put su nastupali pred velikom publikom 1986, na festivalu koji je ujedno bio i protest protiv izgradnje postrojenja za preradu atomskog otpada u Vakersdorfu. Na festivalu se okupilo 100.000 ljudi. Njihov singl „Evo Aleksa“ sa albuma „Malčice horor šou“, postao je hit 1988.

Počinju da pune velike koncertne sale, a 1992. snimaju pesmu „Saša, pravi Nemac“, iz protesta zbog netrpeljivosti prema strancima koja se pokazala kada su neonacisti bacali Molotovljeve koktele na dom za potražioce azila u Rostoku.

Jedan „pravi Nemac“ tokom nereda u Rostoku 1992.
Jedan „pravi Nemac“ tokom nereda u Rostoku 1992.Foto: Jens Kalaene/ZB/picture alliance

Bend sve do danas podržava akcije protiv siromaštva, uništavanja prirode, mržnje prema strancima.

Ta himna nije za CDU

Jedan od najvećih hitova benda je „Dani kao što su ovi“ (Tage wie diese) iz 2012. Ona je postala nezvanična himna Svetskog prvenstva u fudbalu 2012. – simbolizuje zajedničku radost. Ali, kada su 2013. Demohrišćani (CDU/CSU) pobedili na izborima u Nemačkoj, slavili su pred TV-kamerama uz tu pesmu. Kampino i ostali članovi benda to uopšte nisu smatrali zabavnim. Još u predizbornoj kampanji su upozorili da ne žele zloupotrebu pesme u političke svrhe.

Tada ponovo izabrana nemačka kancelarka Angela Merkel lično se izvinila Kampinu, jer su njeni stranački čelnici slavili pobedu uz njegovu pesmu. Pozvala ga je telefonom i uveravala ga da ta pesma neće postati nova himna Hrišćansko-demokratske unije (CDU). Ali, rekla mu je, „napisali ste tako lepu pesmu“.

Kampino danas ima 60 godina i još može da pravi šou na bini
Kampino danas ima 60 godina i još može da pravi šou na biniFoto: Anthony Anex/KEYSTONE/picture alliance

Kampino je za bend napisao preko 500 pesama, a preradio je još 196 pesama drugih izvođača. Poslednji album benda „Learning English Lesson 3“ sastoji se od obrada hitova sa engleskog govornog područja.

Danas (25.3.) je, za četrdesetu godišnjicu rada, objavljen singl „Scheiss Wessis“ (Posrani zapadnjaci), u sklopu saradnje s muzičarem Marteria, koji u isto vreme objavljuje singl „Scheiss Ossis“ (Posrani istočnjaci). To je projekat protiv predrasuda koje istočni i zapadni Nemci još uvek imaju jedni o drugima.

Uslediće novi album izabranih hitova sa sedam novih pesama koji će biti objavljen 27. maja, a onda i koncert na stadionu u Kelnu 10. juna kojim počinje turneja pod naslovom „Sve iz ljubavi – 40 godina Die Toten Hosen“. U mnogim gradovima se već traži karta više.

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.