Dejton - 15 godina posle

Dejtonski sporazum je zaustavio rat i doneo ustavno uređenje koje onemogućava nesmetano funkcioniranje BiH", kaže za DW bivši predsednik Skupštine Republike BiH i jedan od učesnika u mirovnim pregovorima tokom rata u ovoj zemlji Miro Lazović. Lazović smatra da, poput drugih mirovnih sporazuma, i Dejtonski ima "ograničen vek trajanja" i da bi sa stabilizacijom prilika u BiH trebalo da bude transformiran.

Lazović tvrdi da bi transformaciji posebno trebalo da bude podložan Aneks IV, odnosno Ustav BiH, jer "afirmira nacionalne podjele i proizvodi socijalne i političke konflikte". "Dejtonski mirovni sporazum je za ovih 15 godina pokazao svu svoju protivrječnost. Jer, istovremeno je davao nadu onima kojima bi željeli integrirati BiH i onima koji žele zadržati postojeće entitetske i nacionalne podjele stečene ratom", kaže Lazović.

Dublje etničke distance

On smatra da će u procesu transformacije Ustava BiH biti neizostavna uloga međunarodne zajednice. "Mislim da bi međunarodna zajednica, koja je medijator svih tih mirovnih sporazuma pa i Daytonskog, određenim pozitivnim političkim pritiscima trebala prisiliti domaće političke snage da prihvate one promjene koje su dio evropskih standarda i principa bez kojih BiH ne može pristupiti EU", kaže Lazović.

Komentarišući društvene prilike u BiH, 15 godina nakon Dejtona, profesor na Filozofskom fakultetu u Banja Luci Miodrag Živanović kaže da su one danas "teže od prilika neposredno nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma". "Ako gledamo očima običnih ljudi, gotovo ništa nije napravljeno, a etničke distance su daleko dublje, možda čak i veće nego u ratnim godinama", kaže Živanović.

Povratnici žive loše

Živanović podseća da dejtonske institucije BiH "jedva da funkcionišu". "Srpska i hrvatska strana nisu za BiH i lideri ova dva nacionalna korpusa su u tome gotovo izričiti. Na žalost, ni treća strana, ona bošnjačka, nije iskreno za BiH iako deklarativno govori da jeste. Proteklih 15 godina bošnjačke političke vizije bile su maksimalističke uz znatnu dozu nerealnih pravaca i viđenja budućnosti", kaže Živanović.

Analitičari ocenjuju da još uvek nisu realizovane bitne odredbe Dejtonskog sporazuma, a među najznačajnijim je i Aneks VII koji se odnosi na povratak izbeglica. Iako je od potpisivanja Sporazuma proteklo petnaest godina, povratnici u BiH i dalje žive loše. Državna Strategija povratka na terenu se još ne provodi u punoj meri. Na obnovu čeka još 40.000 povratničkih kuća, dok 95.000 obnovljenih stambenih jedinica nikada nije useljeno.

u nastavku: Problem u neiskrenosti

Proteklih 15 godina u BiH su provedene bitne političke reforme, a najznačajnija je reforma odbrane (iz 2004. godine), čime su u mnogome korigovane odredbe Sporazuma iz Dejtona (ukinute su entitetske vojske i oformljene Oružane snage BiH). Ipak, dejtonski Ustav BiH, koji je i prema oceni evropskih institucija diskriminirajući, još uvek nije usklađen sa međunarodnim standardima što je, prema presudi Evropskog suda za ljudska prava, obaveza političara iz BiH na kojoj insistiraju međunarodni faktori.

Govoreći o političkim procesima u BiH proteklih 15 godina, predsedavajući Veća ministara BiH Nikola Špirić je rekao da su ipak sprovedene značajne političke reforme. "Time što smo potpisali Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, postali nestalna članica Vijeća sigurnosti, dobili status Akcijskog plana za članstvo u NATO-u (MAP) i liberalizaciju viznog režima, uradili smo dosta dobrih stvari. Naš je unutrašnji problem je u neiskrenosti", rekao je Špirić.

Nijedan od potpisnika nije živ

Srbi u Istočnom Sarajevu (RS) govore da je Sporazum "garant opstanka Republike Srpske i Srba u BiH". Bošnjaci u Sarajevu (FBiH) uglavnom tvrde da je u Dejtonu stvorena "nakaradna i nefunkcionalna država", dok većina Hrvata smatra da je Dejton kriv što su "neravnopravni u odnosu na druga dva konstitutivna naroda". "To potvrđuje i činjenica da nam drugi narod bira člana Predsjedništva", kaže građanin iz Čapljine.

Dejtonski sporazumom su 21. novembra 1995. potpisali tadašnji predsednici BiH Alija Izetbegović, Hrvatske Franjo Tuđman i Srbije Slobodan Milošević. Petnaest godina kasnije, nijedan od potpisnika Sporazuma nije živ, a original ovog dokumenta navodno je izgubljen. Tvorcem Sporazuma, kojim je BiH definisana kao država sa dva entiteta (RS i FBiH) smatra se bivši izaslanik za Balkan, američki diplomata Ričarda Holbruku.

Autor: Samir Huseinović, Sarajevo

Odg. urednik: J. Leon