1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Da se ne pita samo Vašington

1. april 2009.

Politička, vojna i ekonomska premoć SAD, godinama je trn u oku Moskve. Zbog toga je sa zadovoljstvom dočekana izjave šefa britanske diplomatije Dejvida Milibanda da je samit G-20 početak ere „multipolarnog“ sveta.

https://p.dw.com/p/HOIO
Predsednik Rusije Dmitrij Medvedev
Predsednik Rusije Dmitrij MedvedevFoto: AP

Rusija u borbi protiv ekonomsko-finansijske krize preduzima uglavnom iste korake kao i druge zemlje. Ruska vlada je izdvojila milijarde kako bi pomogla posrnulim bankama i preduzećima. Rusija traži i oštrije kontrole finansijskog tržišta, posebno hedž-fondova. I Moskva se zalaže da Međunarodni monetarni fond dobije više novca kako bi mogao da dodeljuje kredite ugroženim državama. Predsednik Medvedev se zato nada da će u Londonu biti postignut dogovor o daljim merama. U jednom intervjuu za Bi-Bi-Si on je rekao:

„Vođe 20 velikih zemalja imaju obavezu da postignu saglasnost, jer od toga, od suštinske odluke da se promeni arhitektura svetskog finansijskog sistema, zavisi i budućnost naših zemalja i naroda.“

Rezerve praviti u više valuta

I Moskva suočena sa krizom
I Moskva suočena sa krizomFoto: picture-alliance / dpa

Posle sastanka ministara finansija grupe G-20 početkom marta, Kremlj je na svojoj internet-stranici objavio sopstvene predloge. Tu se traži veća transparentnost u radu međunarodnih finansijskih institucija. Čak su i ruske novine s podsmehom konstatovale da upravo ruska privreda nije baš poznata po transparentnosti. Međunarodni monetarni fond bi trebalo da dobije veće nadležnosti, na primer, kada je reč o nadgledanju tržišta finansija. Osim toga, ruski predsednik bi želeo:

„Da imamo veći izbor valuta u rezervama: dolar, evro, funta i jen. Ali, bilo bi dobro kada bi u budućnosti bio postavljen sistem proširene ’monetarne korpe’, što znači, kada bi se u rezervama nalazile i druge regionalne valute. Kada bismo se složili oko toga, mogli bismo da porazgovaramo i o novoj supervaluti.“

Važni, ali nesamostalni

I pored sloge u velikom broju pitanja, grupa koju čine Rusija, Brazil, Indija i Kina ipak je relativno heterogena, kao što prenosi profesor sa moskovskog Ekonomskog fakulteta, Oleg Zamulin.

„Političke razlike među tim zemljama su velike, one ne neguju naročito blizak međusobni dijalog, a ne čine ni političku ili ekonomsku zajednicu. One su važne, njihovo mišljenje se mora uzeti u obzir, ali one nisu samostalna politička snaga.“

Autor: Ester Hartbrih/Saša Bojić

Odgovorni urednik: Ivan Đerković