1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Bundestag odlučuje o sudbini evra

25. oktobar 2011.

Vlada Nemačke želi da pre samita EU o krizi evra, u sredu (26.10.) dobije saglasnost i Bundestaga. Nekoliko sati uoči samita u Briselu, Bundestag će ponovo glasati o Evropskom fondu za finansijsku stabilnost (EFSF).

https://p.dw.com/p/12ykU
Foto: picture-alliance/dpa

Zona evra koja okuplja 17 zemalja spremna je da pojača svoj Fond za spasavanje da bi zaustavila dužničku krizu koja ugrožava sve više zemalja širom Evrope, a nemački poslanici kažu da bi se taj kreditni fond mogao pojačati za više od hiljadu milijardi evra.

Dokument do kojeg je došla agencija AP pokazuje da zona evra želi da taj svoj fond koji sada iznosi 440 milijardi evra, ojača nudeći kupcima državnih obveznica osiguranje od eventualnih gubitaka, i privlačeći kapital privatnih investitora i država koje su izvan zone evra.

Vlade zone evra nadaju se da će pojačan Evropski fond za finansijsku stabilnost (EFSF) moći da zaštiti zemlje kao što su Italija i Španija od dužničke krize. Da bi to postigao, Fond mora biti veći.

Vodeći nemački opozicioni poslanici koji su u ponedeljak obavestili kancelarku Angelu Merkel o tome, kažu da će kreditna sposobnost Fonda biti pojačana za „više od hiljadu milijardi evra“.

Problemi za kancelarku
Problemi za kancelarkuFoto: dapd

Još je mnogo toga nejasno

Još nije jasno kako će opozicioni poslanici glasati. Posle sastanka sa kancelarkom, šef stranke Levice Klaus Ernst je izjavio: „Sve će biti mnogo skuplje. I sve što je do sada bilo preduzeto da bi se situacija u Grčkoj stavila pod kontrolu, nije imalo dejstva.“

Šef socijaldemokrata Frank-Valter Štajnmajer je rekao: „Vidim da u mnogim tačkama ova Savezna vlada dolazi do saznanja, do kojih je ranije trebalo da dođe.“

U suštini je reč o tome da li će Nemačka u slučaju proširenja Fonda EFSF moći da podrži sumu veću od 211 milijardi evra. Gerda Haselfelt, šefica pokrajinske grupe CSU u Bundestagu je za „Pasauer noje prese“ izjavila da „ta suma neće biti prekoračena“. Ipak, šta će se desiti ako, uprkos proširenju paketa za stabilizaciju, dođe do izostanka isplate? Sada se pominje da bi Fond od trenutnih 440 milijardi evra mogao da bude povećan na hiljadu milijardi evra. Kritičari su proteklih dana uvek iznova ukazivali na rizike takvog postupka.

ii/ml/idj/zdf/beta/ap

U nastavku: Genšerova stranka odlučuje o sudbini evra?

Frank Šefler uzdrmao liberale
Frank Šefler uzdrmao liberaleFoto: picture-alliance/dpa

U Briselu se ove srede (26.10.) odlučuje o jačanju Evropskog fonda za finansijsku stabilnost (EFSF). Pre toga zeleno svetlo mora da dâ nemački Bundestag. Ali, odluka je još uvek krajnje neizvesna.

Donji dom nemačkog parlamenta Bundestag ovog utorka (25.10.) posle podne raspravlja o predlogu za jačanje kreditnih mogućnosti EFSF. Glavni cilj jeste povećanje efikasnosti Fonda, ali bez povećanja sadašnjeg iznosa od 440 milijardi evra garancija država članica. Očigledno se trenutno razmišlja o dva modela. Jedan predviđa da EFSF preuzme garancije poveriocima obveznica zemalja u poteškoćama. Fond bi im garantovao pokrivanje dela eventualnih gubitaka. Na taj način bi se privukli i umirili ulagači. Drugi model zalaže se za osnivanje posebnog kreditnog mehanizma u koji bi bili uključeni i faktori van evrozone, poput Međunarodnog monetarnog fonda. Moguća je i kombinacija oba modela.

Kako će Bundestag odlučiti, nije moguće predvideti. Opozicija se još nije izjasnila o tome, a istovremeno je više članova vladajuće Hrišćanske-demokratske unije (CDU) najavilo da neće podržati predloge za jačanje EFSF. Poslanik CDU Volfgang Bozbah je svoje protivljenje obrazložio na sledeći način: „Strahovanja kritičara nisu otklonjena, nego su još i povećana.“ I stručnjak CDU za budžet Klaus-Peter Vilš ne želi da podrži predlog i kaže: „Tu prekomernu zaduženost pokušavaju da suzbiju novim dugovima. To ne može da funkcioniše.“

Euro Euroscheine Liebe zum Euro Symbolbild
Foto: Fotolia/arsdigital

FDP kao jezičak na vagi

Ali, još veće glavobolje od odmetnika iz sopstvenih redova kancelarki verojatno zadaje manji koalicioni partner Liberalna stranka (FDP). I to ne samo zbog sutrašnjeg glasanja, već i zbog predstojećeg izjašnjavanja stranačke baze FDP-a o spasavanju evra. O ishodu tog izjašnjavanja liberala mogla bi da zavisiti i sudbina ove nemačke vlade, pa možda i samog evra, s obzirom na to da je Nemačka glavni motor u rešavanju krize.

Izjašnjavanje članova Liberalne stranke o evru inicirao je FDP-ov poslanik u Bundestagu Frank Šefler, protivnik stalnog Evropskog mehanizma za stabilnost (ESM). On je uspeo da prikupi više od 3.000 potpisa članova stranke pa se sada, u skladu sa stranačkim statutom, mora sprovesti glasanje u bazi. Odlučujuća rečenica u Šeflerovom predlogu glasi:

„Vremenski neograničene mere za spasavanje, kod kojih Nemačka garantuje za dugove drugih evropskih država, za FDP ne dolaze u obzir.“

Ako u izjašnjavaju učestvuje najmanje trećina od ukupno 65.000 članova i ako Šeflerov predlog dobije većinu glasova, za rukovodstvo FDP-a će ta odluka postati obavezujuća. Zato su lideri stranke odmah izašli sa sopstvenim protivpredlogom u kojem se, između ostalog, kaže:

„Svaki oblik pomoći u nuždi može biti samo zadnje sredstvo ako je u opasnosti stabilnost evrozone. Pomoć se sme davati samo pod strogim uslovima čije će se ispunjavanje stalno kontrolisati.“

Odluka o sudbini vlade?

Ovo je prvi put u istoriji stranke legendarnog bivšeg ministra spoljnih poslova Hansa Ditriha Genšera da se po nekom pitanju sprovodi izjašnjavanje stranačke baze. Članovi FDP-a mogu da glasaju sve do Božića. Ako predlog Franka Šeflera prođe, za vladu kancelarke Angele Merkel mogle bi da nastupe značajne poteškoće. Jer, u decembru bi na Samitu evrozone trebalo da se odlučuje i o ESM. Na evropskom nivou primenjuje se načelo jednoglasnosti. Ali, pristanak nemačke vlade zavisi od stava FDP-a.

Protivljenje liberala osnivanju ESM moglo bi da označi i kraj ove nemačke koalicije sastavljene od konzervativnih stranaka Unije i liberala, nastale u jesen 2009. godine. Ta koalicija ionako već mesecima stoji na klimavim nogama. S jedne strane, postoje velike nesuglasice među vladajućim strankama o načelnim pitanjima, a s druge strane, liberali su poslednjih mjeseci toliko izgubili na popularnosti da na eventualnim vanrednim izborima možda ne bi prešli ni izborni cenzus. Zato se uvek iznova čuju glasovi koji traže prevremene izbore, s obzirom na to da je na vlasti stranka koja verovatno, da se sada bira, ne bi bila ni zastupljena u parlamentu.

Bundestag će o predlozima za jačanje Evropskog fonda za finansijsku stabilnost glasati sutra (26.10.) i to nakon što mu se obrati kancelarka Angela Merkel. Ona će pak tek nakon te odluke otputovati u Brisel, gde će učestvovati na sastanku na vrhu Evropske unije i evrozone, drugom u samo četiri dana.

Autori: Marsel Firstenau / Andrea Jung-Grim
Odgovorni urednik: Ivan Đerković