1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Bugarska: Kraj sna o reformama

24. jun 2022.

Reformska vlada premijera Kirila Petkova pala je nakon samo šest meseci na vlasti. I iako se Bugarska suočava s novom političkom stagnacijom na unutrašnjem planu, drami oko veta Severnoj Makedoniji mogao bi da dođe kraj.

https://p.dw.com/p/4DBS0
Zamenik premijera Asen Vačilev (napred levo) i premijer Kiril Petkov (napred desno) u bugarskom parlamentu u Sofiji 22. juna 2022.
Zamenik premijera Asen Vačilev (napred levo) i premijer Kiril Petkov (napred desno) u bugarskom parlamentu u Sofiji 22. juna 2022.Foto: Stoyan Nenov/REUTERS

Bugarska je dugo bila jedna od politički najnestabilnijih zemalja u Evropskoj uniji. U protekloj deceniji vlast se menjala devet puta, a šest puta se glasalo za parlament - tri puta samo u 2021. Sve su to pratile ozbiljne korupcijske afere i prekršena obećanja o reformama, zatim socijalne i finansijske krize, masovni protesti i pobune građana. U predasima između toga, ljudi su gajili nade u reforme, ali to je trajalo kratko i razočaranje je stizalo brzo – bilo da se radi o političkim novajlijama ili privremenim vladama koje su težile promenama, ali ih nisu sprovodile.

Sada je u Bugarskoj pukao još jedan san o reformama. U sredu 22. juna vladi premijera Kirila Petkova izglasavano je nepoverenje. Bio je to predvidljivi kraj spora koji je dugo tinjao u koaliciji sastavljenoj od četiri stranke - dve liberalne, „Nastavljamo promene“ (PP) i „Demokratska Bugarska“ (DB), kao i populističke „Postoji takav narod“ (ITN) i nominalno socijaldemokratske, ali zapravo desničarskonacionalističke „Socijalističke partije“ (BSP).

-pročitajte još: Šolc u Sofiji i Skoplju: Misija za gašenje balkanskih požara

Populistički ITN nedavno je napustio vladu. Zajedno sa opozicionim strankama, uključujući i prorusku nacionalističku stranku, ITN je glasala za obaranje vlade. Na prvi pogled reč o spoljnopolitičkom sporu: odnosu sa Severnom Makedonijom, odnosno bugarskom vetu na početak pregovora o pristupanju EU sa susednom državom. U pozadini je, međutim, bio sukob oko programa domaćih političkih reformi i antikorupcijskih projekata.

Koaliciju je podelio i odnos prema ruskom ratu protiv Ukrajine, iako to pitanje nije imalo direktan uticaj prilikom izglasavanja nepoverenja. Proruski socijalisti koji su učestvovali u vladi izjasnili su se, na primer, protiv isporuke oružja Ukrajini.

Vlada Kirila Petkova preuzela je dužnost pre samo šest meseci, u decembru 2021, i to uz obećanja o pokretanju radikalnih reformi – sve to u pozadini teške unutrašnje političke krize koja je trajala najmanje godinu i po dana.

Ovaj pad vlade za Bugarsku, a istovremeno i za Evropsku uniju, dolazi u jednom od najgorih mogućih trenutaka: pitanje isporuke oružja i sankcija protiv Rusije više puta je stavilo EU i države-članice na iskušenje. Verodostojnost politike proširenja EU u jugoistočnoj Evropi takođe trpi sve veću štetu zbog bugarskog veta na otvaranje pristupnih pregovora sa Severnom Makedonijom.

Šta Bugarska želi od Severne Makedonije?

Severna Makedonija dugo je bila predmet političkih igara moći u Bugarskoj – kao što je to slučaj i sa najnovijim izglasavanjem nepoverenja vladi. Ta dva naroda imaju zajedničke istorijske i jezičke korene, ali se u Bugarskoj Makedonci uglavnom smatraju delom bugarske nacije, a makedonski jezik – bugarskim dijalektom. Zbog krize na unutrašnjem planu, kontroverzni, dugogodišnji bivši premijer Bojko Borisov instrumentalizovao je to pitanje u jesen 2020: u vreme ozbiljnih optužbi za korupciju koje su podnete protiv njega, on je upotrebio veto na početak pregovora o pristupanju EU sa Severnom Makedonijom kako bi mobilisao nacionalističke birače.

Demonstracije bugarskih nacionalista u Sfoji
Demonstracije bugarskih nacionalista u Sfoji Foto: BGNES

Zahtev je sledeći: Severna Makedonija prvo mora da prizna svoje bugarske korene i svoj jezik kao bugarski dijalekt, a zatim mogu da započnu pregovori sa EU. Zbog takvog stava Bugarska se našla izolovana u EU, slično kao što je u izolaciji i Viktor Orban iz Mađarske. Nakon što je reformska vlada Kirila Petkova krajem 2021. preuzela dužnost, premijer je uzalud pokušavao da slomi otpor i opozove veto. Njegov koalicioni kolega Slavi Trifonov, lider stranke ITN, iskoristio je Petkovljevu politiku kao razlog da u junu 2022. podnese ostavku na mesto u vladi.

Fantomska zabava Trifonova

Zabavljač Slavi Trifonov je populista, korona-skeptik i samoproglašeni spasitelj. Njegova fantomska stranka ITN bez ikakvog doslednog političkog programa, prisutna je pre svega kroz izjave njenih lidera na Fejsbuku. Kao što je to često slučaj u Bugarskoj, krizna situacija izbacila je ITN na političku površinu i privremeno od nje napravila najjaču strankom u Bugarskoj, a sve zbog njenih paušalnih antikorupcijskih obećanja na parlamentarnim izborima 2021.

Sada je, međutim, Trifonov verovatno otišao predaleko. Došlo je, na primer, do spora u vladi oko načina raspodele javnog novca – a ITN se izjasnio protiv reformi. Istovremeno, stranka Trifonova nije uspela da na državne funkcije imenuje pojedine kontroverzne pojedince, od kojih su neki bili osumnjičeni za korupciju.

Slavi Trifonov, glasao je za pad vlade svojih bivših koalicionih partnera
Slavi Trifonov, glasao je za pad vlade svojih bivših koalicionih partneraFoto: TV/Handout/REUTERS

Društvo bez iluzija

Kraj vlade Kirila Petkova težak je udarac za Bugarsku. Iako ni Petkov nije baš bio sjajno rešenje, prvi put nakon mnogo godina on i njegova vlada su na verodostojan način pokušali da reformišu duboko korumpirane i okoštale strukture u zemlji. Završetak tog eksperimenta verovatno će dovesti do još veće frustracije bugarskog društva razočaranog u političke klase i još veće letargije na budućim izborima.

Nakon pada vlade, predsednik Rumen Radev sada mora da nekome poveri mandat za formiranje vlade. On to može da uradi do tri puta, a Ako sva tri pokušaja ne budu uspela, on onda raspisuje nove izbore. Očekuje se da će mandat najpre biti ponuđen stranki Kirila Petkova „Nastavljamo promene“.

Na potezu je predsednik Rumen Radev
Na potezu je predsednik Rumen RadevFoto: Nikolay Doychinov/AFP/Getty Images

Nove godine reformske agonije?

U međuvremenu se pojavljuje mogućnost za rešenje spora oko Severne Makedonije: koliko god iznenađujuće bilo to što je bivši premijer Borisov stavio veto na početak pregovora o pristupanju EU sa susednom državom, toliko je iznenađujuće i to što je u sredu isti taj Borisov objavio da je bi njegova stranka, desno konzervativni populistički GERB (Građani za evropski razvoj Bugarske), pristala na povlačenje veta u Parlamentu.

Jedan od razloga za tu promenu je to što su Borisov i njegova stranka, koji su deo Evropske narodne stranke (EPP), sada pod prevelikim pritiskom spolja. S obzirom na nadolazeće nove izbore, Borisov možda želi da se više predstavi kao vođa odgovorne političke snage. Ako bude uspeo da se na taj način vratiti u vladu, Bugarska će se suočiti sa još mnogo godina reformske agonije.

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.