1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Brže do suspenzije bezviznog režima

28. maj 2013.

Posle leta treba očekivati usvajanje mehanizma koji će omogućiti Evropskoj uniji da suspenduje bezvizni režim pojedinim državama. To je u intervjuu za Dojče vele rekla Tanja Fajon, izvestilac EP za viznu liberalizaciju.

https://p.dw.com/p/18fC3
Foto: AFP/Getty Images

DW: Ovih dana u srpskim medijima čitamo umirujuće tekstove da Srbiji ili Makedoniji ne preti vraćanje viza. Kakvo je Vaše mišljenje?

Tanja Fajon: Ne postoji stvarna pretnja da će se to desiti danas ili sutra jer u Evropskoj uniji trenutno ne postoji mehanizam za suspenziju bezviznog režima. O tom mehanizmu se razgovara u Evropskom parlamentu, Evropskoj komisiji i Savetu EU. Kada se mehanizam usvoji, onda će pretnja ukidanja bezviznog režima biti stvarna. Zato ponavljam da vlasti i građani treba da urade sve kako bi smanjili broj lažnih azilanata koji dolaze u Nemačku, Švajcarsku, Belgiju, Holandiju ili Švedsku.

Dugo se govori o tom mehanizmu, a ipak još nije donet?

Tanja Fajon
Tanja FajonFoto: DW/S. Padori-Klenke

Predlog je u proceduri već dve godine i on se ne odnosi samo na Zapadni Balkan, nego na sve treće zemlje koje su u bezviznom režimu. Imamo nekoliko otvorenih pitanja, pre svega Evropski parlament traži da ima jaču ulogu. Ne želimo da neka država EU iskoristi mehanizam u političke svrhe, da se u predizbornoj kampanji bori protiv azilanata.

Kada treba očekivati da mere stupe na snagu?

U Evropi je veliki pritisak zbog ekonomske krize. U doba manje zaposlenosti, raste strah od ljudi koji dolaze spolja da traže posao. Postoji i drugi razlog da se što brže donese mehanizam – veliki broj trećih zemalja tek traži bezvizni režim. Vlasti u Uniji njima ne žele da otvore vrata dok ne uvedu mehanizam za suspenziju belog šengena. Zato mislim da ćemo ubrzo usvojiti mere, ali ne pre godišnjeg odmora. Onda će opasnost postojati pre svega za zemlje Zapadnog Balkana, posebno za Srbiju i Makedoniju jer su imale najveći broj azilanata u proteklom periodu.

Možete li da objasnite ukratko kako bi sistem funkcionisao. Recimo da Nemačka traži da se građanima Srbije ili Makedonije ponovo uvedu vize…

Ako bi Nemačka imala vanredni porast broja azilanata, ona bi zatražila od Evropske komisije da razmotri situaciju. Odluka će se donositi većinom u Savetu EU, dakle nije neophodan konsenzus. Bojim se da već danas postoji većina zemalja članica koje bi glasale za suspenziju bezviznog režima za neku od ove dve balkanske države.

Koliko bi trajala suspenzija?

Prva suspenzija traje šest meseci sa mogućnošću produženja za još devet meseci. Onda je pitanje kako vratiti zemlju natrag u bezvizni režim. Postoji opasnost da će EU tražiti da se suspendovana zemlja trajno stavi na crnu listu. Nadam se da će se obistiniti najave Evropske komisije – da ovaj mehanizam nikada nećemo iskoristiti, ali je nažalost realnost u Evropi danas drugačija. Zato je važno da ljudi znaju pravila i da ne zloupotrebljavaju slobodu kretanja.

Kažete da će mehanizam važiti za sve, ali čitajući nemačku štampu, stiče se utisak da se piše samo o Srbiji i Makedoniji.

Redovni izveštaji Fronteksa sa jasnim brojkama pokazuju da su Srbija i Makedonija uvek u vrhu po broju zahteva za azil. Obično se to čini pred zimu. Najčešće u Nemačkoj i drugim zemljama Unije koje imaju tolerantan sistem azila. Tu potražioci azila mogu ostati i do šest meseci, dobiju nešto novca i vraćaju se kući bogatiji nego što su otišli. Sa druge strane i države EU moraju da urade mnogo. Trenutno ne postoji jedinstvena politika azila, duge su procedure odlučivanja. Neke zemlje poput Austrije, Belgije i Luksemburga su skratile te procedure tako što su stavile zemlje Zapadnog Balkana na listu „sigurnih zemalja“. Zbog toga potražioci azila jednostavno više ne idu tamo.

Intervju: Silvera Padori-Klenke
Odg. urednik: Ivan Đerković