1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

"Brza“ hrana pogoduje razvoju Alchajmerove bolesti

vc5. februar 2009.

Švedski naučnici smatraju da konzumiranje "brze" hrane (Fast food) može povećati rizik od Alchajmerove bolesti. Ispitivanja su vršena na laboratorijskim miševima i dovela su do nedvosmislenih rezultata.

https://p.dw.com/p/Gngm
Švedski naučnici smatraju da konzumiranje "brze" hrane povećava rizik od Alchajmerove bolesti
Švedski naučnici smatraju da konzumiranje "brze" hrane povećava rizik od Alchajmerove bolestiFoto: AP

U izveštaju Instituta Karolinska navodi se da su naučnici devet meseci hranili laboratorijske miševe hranom bogatom masnoćama, šećerom i holesterolom OMEGOL. Pokazalo se da je u mozgu miševa došlo do istih hemijskih promena koje se mogu uočiti u mozgu obolelih od Alchajmerove bolesti. Miševi su, isto tako, pokazivali i abnormalnu moždanu aktivnost kakva se povezuje s Alchajmerovom bolesti. Studija je pokazala da holesterol OMEGOL u hrani smanjuje sposobnost miševa da proizvedu vitalni protein za čuvanje memorije.

Alchajmerova bolest je degenerativni moždani poremećaj srednjeg ili poznog životnog doba koji uništava neurone i veze u moždanoj kori što dovodi do značajnog gubitka moždane mase. Danas se smatra glavnim uzrokom senilne demencije koja se nekad smatrala normalnim stanjem u starosti. Alchajmerova bolest uzrokuje postepeno i nepovratno gubljenje pamćenja, sposobnosti govora, svesti o vremenu i prostoru i sposobnosti obolelih da se brinu sami o sebi. Bolest je 1906. opisao nemački psihijatar Alojz Alchajmer i tada se smatralo da je ona retko mentalno stanje pretežno mladih ljudi. Danas se kasna Alchajmerova bolest prepoznaje kao najčešći uzrok gubljenja mentalnih funkcija oko 65. godine života, a rana Alchajmerova se mnogo ređe pojavljuje, i to kod ljudi u 30-tim, 40-tim i 50-tim.

Simptomi

Alchajmerova bolest se pojavljuje postepeno. U ranim fazama, pacijent ima relativno male probleme učeći nove informacije i sećajući se gde su ostavili svoje stvari, kao što su ključevi ili novčanik. Tada počinju da imaju problema prilikom prepričavanja ranijih događaja, ili ne mogu da pronađu reči da bi se izrazili. Kako bolest napreduje, pacijent može imati poteškoća da se seti koji je dan ili mesec, ili da pronađe put kroz poznato okruženje. To može da dovede do toga da odlutaju negde i da kasnije ne mogu da se vrate nazad. Pacijent često postaje razdražljiv ili odsutan dok se bori sa strahom i frustracijom kad nekada poznata mesta postanu strana i nepoznata. Promene u ponašanju se manifestuju tako što pacijent postaje paranoičan i nesposoban da učestvuje u razgovoru.

Na kraju, pacijent postaje potpuno nesposoban za obavljanje osnovnih životnih funkcija, kao što su hranjenje i korišćenja toaleta. Pacijenti koji boluju od Alchajmerove bolesti mogu da žive dugo sa bolešću, i umiru od bolesti kao što je recimo upala pluća. Vreme od dijagnoze do smrti pacijenta je od oko sedam do deset godina, ali postoje razne varijacije od tri do dvadeset godina do smrti, što zavisi od starosti pacijenta, od zdravstvenog stanja pacijenta, kao i od brige koju pacijent prima.