1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Bramerc: „Očekivao sam Mladića za Karadžićem!“

13. februar 2010.

U ekskluzivnom intervjuu za Dojče vele, glavni tužilac Haškog tribunala Serž Bramerc govori o suđenju Karadžiću i o očekivanjima od potere za Mladićem. Bramerc govori i o nesavršenosti Tribunala i saradnji sa Srbijom.

https://p.dw.com/p/M0Pp
Karadžić je najuočljiviji, ali nije jedini u sudnicama
Karadžić je najuočljiviji, ali nije jedini u sudnicamaFoto: AP

Dojče vele: Vaš najpoznatiji optuženik trenutno je Radovan Karadžić, bivši politički vođa bosanskih Srba. Kakvu kaznu zahtevate za njega?

Serž Bramerc: To je sigurno proces koji je u ovom trenutku najuočljiviji. Ali u ovom momentu u Haškom tribunalu se vodi devet procesa sa ukupno 24 optuženih. Želeli bi smo da se mediji malo više zainteresuju i za te procese. Što se tiče kazne Karadžiću, o tome moraju da odluče sudije, a tužilaštvo ima zadatak da podnese dokaze sudu.

DW: Imate li neku predstavu koliko će to suđenje da traje?

SB: Imam predstavu, ali sigurno je još rano da se o tome razgovara.

DW: Karadžić u svojoj odbrani navodi da je svojevremeno napravio politički dogovor sa Sjedinjenim američkim državama (Ričardom Holbrukom), koji ga oslobađa sudskog gonjenja. Smatrate li da je ta njegova tvrdnja verodostojna?

SB: Za nas je važno da mu se obezbedi pravo na odbranu. Ako on može da podnese argumente koji će potkrepiti tu tvrdnju, to je svakako njegovo pravo. Tužilaštvo je zauzelo sledeći stav: prvo – da ne postoje nikakvi dokazi da je do tog sporazuma došlo, dakle, da nema nikakvih elemenata koji bi išli u prilog tome da je takav sporazum sklopljen u ime Sjedinjenih američkih država, ali to pitanje sada nije relevantno jer je sud u prvoj instanci odlučio da čak i da je takav sporazum postojao, to ni u kom slučaju ne utiče na nadležnost Tribunala, niti to Karadžiću obezbeđuje imunitet od krivičnog gonjenja.

I da je bilo dogovora sa Holbrukom, to ne daje Karadžiću imunitet
I da je bilo dogovora sa Holbrukom, to ne daje Karadžiću imunitetFoto: picture-alliance/ dpa

DW: Smatrate da je pravosuđe pravi instrument koji može da se nosi sa posledicama građanskog rata?

SB: Naš cilj nije da rešimo sve probleme koji su u vezi sa ratom na prostoru bivše Jugoslavije ili za njegove posledice. Kao tužilaštvo i kao sud, mi možemo samo krivično da gonimo pojedince za njihovu individualnu odgovornost. I to je jedini zadatak koji mi ispunjavamo. A proces pomirenja i obezbeđivanje mira su znatno širi ciljevi u kojima javnost igra određenu ulogu, gde, naravno, političari u regionu i u Evropskoj uniji, odnosno u međunarodnoj zajednici, igraju važnu partnersku ulogu. Ja bih rekao da smo mi deo čitavog procesa, ali da ni u kom slučaju ne možemo sami da rešimo sve probleme.

na sledećoj strani:

„Tribunal nije perfektan!“

„Tribunal nije perfektan!“

DW: Nedavno su bosanski Srbi i bosanski Hrvati, zajedno, u Sarajevu demonstrirali protiv kancelarije Vašeg tribunala. Prema njihovom mišljenju Tribunal je suviše blagonaklon prema muslimanskim ratnim zločincima. Šta biste ovim demonstrantima poručili?

SB: Znate, mi kao Tužilaštvo, tu mislim i na moje prethodnike i na to što danas činimo, mi smo prikupljali dokaze koji ukazuju na krivičnu odgovornost pojedinaca. Moji prethodnici su sudu podneli mnoštvo dokaza na osnovu koji su mnogi pojedinci već osuđeni, a mnogi su i oslobođeni. Svako može da kritikuje sud, a sigurno je da sud nije perfektan i da mi ne možemo da vodimo sve procese niti da gonimo sve koji su odgovorni za ratne zločine. Sud je ukupno podneo 161 krivičnu prijavu, a moguće je da postoje hiljade njih koji su počinili zločine. Ja bih rekao da Međunarodni krivični tribunal samo delimično može da vodi procese, ali, na sreću, mi već pet godina imamo značajne partnere u regionu. Postoji jedan specijalizovani sud za ratne zločine u Sarajevu, u Srbiji, kao i u Hrvatskoj. To su naši partneri danas. Mi smo čitav niz procesa prepustili tim našim kolegama i oni će sigurno još mnogo godina, po zatvaranju našeg Tribunala, voditi procese protiv odgovornih za ratne zločine.

Podneta 161 krivična prijava, samo dve trećine postupaka dovedeno do kraja
Podneta 161 krivična prijava, samo dve trećine postupaka dovedeno do krajaFoto: AP

DW: Za petnaest godina, koliko postoji Tribunal UN, zaključeno je svega dve trećine slučajeva koji su pred njim vođeni. Koliko Vam je još vremena potrebno dok ne zaključite sva akta?

SB: Sigurno pre šesnaest godina nije moglo da se pretpostavi da će to tako dugo trajati. Još i danas mi tražimo optužene za ratne zločine koji se kriju, još i danas mi tražimo neke relevantne dokumente u arhivama u vezi sa ratnim zločinima koji su počinjeni pre 16 godina. Mi činimo najbolje što možemo. Još 2004. godine je Savet bezbednosti UN odlučio da se sagleda kraj ovog Tribunala, odnosno da se ne formiraju nikakve nove optužnice i da se neki slučajevi prepuste sudovima u regionu. I to se već događa. Mi sada imamo 9 procesa sa 24 optužena i ti procesi će, kako predviđamo, biti zaključeni u naredne tri godine. Kako nam sada izgleda, proces koji se vodi protiv Karadžića trebalo bi da bude završen do kraja 2012, ili početkom 2013. godine, a eventualni žalbeni postupak bi trebalo da bude okončan do 2014. godine. Ali naravno, imamo i dvojicu begunaca za kojima još tragamo.

na sledećoj strani:

„Kada će Mladić? Nemam staklenu kuglu…“

„Kada će Mladić? Nemam staklenu kuglu…“

DW: General bosanskih Srba Ratko Mladić je možda jedan od najvećih ratnih zločinaca. Da li verujete da će on biti uhapšen?

SB: Njegovo hapšenje, kao što je to bilo i dosad, jedan je od apsolutnih prioriteta moje službe. Mi smo u stalnom kontaktu sa srpskim vlastima, sa policijom, bezbednosnim službama, sa svima koji mogu da pomognu da se on uhapsi. Mi smo oprezni optimisti i verujemo da će do njegovog hapšenja doći. Smatramo da je izuzetno važno da se Mladić uhapsi, izuzetno važno za žrtve u regionu, koje već 15 godina čekaju na ovo hapšenje. Ono je izuzetno značajno i za Tribunal kao i za kredibilitet međunarodne zajednice. Jer, ne može se prihvatiti da se neko kao general Mladić nalazi verovatno u srcu Evrope, a da ne može biti uhapšen.

Logično bi bilo da se Mladiću i Karadžiću sudi zajedno
Logično bi bilo da se Mladiću i Karadžiću sudi zajednoFoto: picture-alliance/ dpa

DW: Kada očekujete njegovo hapšenje?

SB: Ja, nažalost, nemam staklenu kuglu u koju mogu da pogledam i da vam kažem datum njegovog hapšenja. I u tom smislu ne mogu da vam dam precizan odgovor. Verujem da su šanse za njegovo hapšenje realne. Po prirodi sam optimista, ali i realista i smatram da šanse postoje. U svom poslednjem izveštaju Savetu bezbednosti UN, napomenuo sam da su srpske službe poboljšale svoju efikasnost. Ja želim, i nadam se, da će kolege u Beogradu biti uspešne u ovom slučaju, ali što se tiče datuma – ne mogu ništa da kažem. Mi smo se nadali da će se to već dogoditi u prošlosti, pogotovu posle hapšenja Karadžića. Bilo bi najbolje da se postupak protiv njih dvojice vodi zajedno, jer, po teoriji Tužilaštva, oni su bili udruženi u zajedničkom zločinačkom poduhvatu. Za nas je važno da Mladić bude uhapšen još dok ovaj Tribunal radi. Još bih pomenuo da SB UN trenutno radi na uspostavljanju jednog mehanizma koji će omogućiti procesuiranje optuženih za ratne zločine i kada Haški tribunal bude zvanično zatvoren. To je mehanizam koji će se aktivirati kada neko od optuženih bude uhapšen. To je značajna poruka međunarodne zajednice iz koje proizilazi da, kad god se uhapse Mladić ili Hadžić, protiv njih će voditi krivični postupak pred međunarodnim sudom.

na sledećoj strani:

„Dobro što je Srbija promenila šefove službi“

„Dobro što je Srbija promenila šefove službi“

DW: Duže vreme vlasti u Beogradu nisu dobro sarađivale sa Tribunalom. To se poslednjih godina značajno promenilo. Kako tumačite ovaj zaokret u Beogradu?

SB: Sigurno je da saradnja u prošlosti nije uvek bila perfektna. Za to postoji čitav niz političkih razloga, čitav niz operativnih razloga, ali sigurno je da je značajnu ulogu odigralo to što je prošle godine na dužnost stupila nova vlada i to je dovelo do smene nekih vođa operativnih službi, što je bilo neophodno. Sigurno je da na političkom planu danas postoji veća volja za saradnjom i da policija i službe bezbednosti kvalitetnije rade. Ali time ne želim da kažem da je danas sve idealno, mi još zajedno treba da pređemo jedan dugi put jer ne postoji nikakva alternativa hapšenju Mladića i Hadžića, i to je poruka koju mi uvek nedvosmisleno prenosimo našim kolegama u Beogradu.

Saradnja Srbije poboljšana promenom vlasti. Karadžić je ubrzo potom uhapšen
Saradnja Srbije poboljšana promenom vlasti. Karadžić je ubrzo potom uhapšenFoto: picture-alliance / dpa

DW: Da li ti zapravo znači da bez Mladića u Hagu, Srbija ne može da pristupi Evropskoj uniji?

SB: Ne, verovatno sam se pogrešno izrazio. Ja sam apsolutno ubeđen u to da mi, kao Tužilaštvo, ispunjavamo jedan tehnički zadatak. Moj zadatak je da saradnja sa Tribunalom evoluira. Na Evropskoj uniji je da odluči kakvu će političku težinu dati našim analizama. U tom smislu, ja nikad sebi ne bih dao za pravo da kažem ko ima, a ko nema pravo da postane član EU. To, dakle, ne spada u moje kompetencije. Uprkos tome, podrazumeva se da imam podršku EU. Smatram da su poštovanje zakona i borba protiv kriminala bili neki od osnovnih principa na čijim temeljima je Evropska unija stvorena. Za mene je zato nezamislivo da nas Evropska unija do kraja ne podržava. Postoji kondicionalnost kojom se na evropskom nivou insistira na tome da se proširenje EU povezuje sa saradnjom sa međunarodnim Tribunalom. To je politička odluka koja je doneta u Briselu, koju smo mi pozdravili. Smatramo da je ta veza donela pozitivne rezultate i dovela do hapšenja mnogih ratnih zločinaca u prošlosti.

intervju: Kristijan Tripe

odg. urednik: Nemanja Rujević