1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Bosna i Hercegovina - evropska crna rupa

Benjamin Pargan7. decembar 2014.

Nacionalistički političari sve tri etničke grupe u BiH blokiraju svaki napredak. Dva evropska poverenika žele da podstaknu novi početak. No, diplomatija nije dovoljna, smatra Benjamin Pargan.

https://p.dw.com/p/1E0RM
Moghrini und Hahn in Sarajevo
Johanes Han, Federika Mogerini i Vjekoslav Bevanda, Sarajevo 6.12.2014.Foto: Klix.ba

Ili predstavnici Evropske unije imaju beskrajno strpljenje ili su politički i strateški potpuno slepi. Ili u stvari nemaju izbora. Bosanski političari, pozvani na sastanak u Sarajevo, tako su se nepomirljivo posvađali u prisustvu poverenice EU za spoljne poslove Federike Mogerini i evropskog poverenika za susede i pregovore o proširenju Johanesa Hahna, da su razgovori morali biti odgođeni. Tu nije pomoglo ni to što su održavanje pregovora lično inicirali ministri spoljnih poslova Nemačke i Velike Britanije, Frank-Valter Štajnmajer i Filip Hamend.

Predstavnici EU su proteklih deset godina uvek iznova dopuštali da ih vladajući političari iz Bosne i Hercegovine prevare i izigraju. Oni su sve stavili na pogrešnu kartu: na nacionalistički nastrojene političare i njihovo simuliranje želje za reformama. Oni su uvek iznova poverovali korumpiranoj političkoj kasti i njihovim ispraznim izjašnjavanjima za takozvani evropski put te balkanske zemlje uzdrmane krizama. No, polako bi i poslednjem predstavniku briselske birokratije trebalo biti jasno da ovi političari Bosnu i Hercegovinu ne mogu voditi u EU. I da oni to i ne žele.

Bosna i Hercegovina je od 2010. godine potencijalni kandidat za članstvo u Evropskoj uniji. Međutim, za konkretno približavanje Uniji ta zemlja bi trebalo da pokrene reforme - ali, one bi značile kraj nepotizmu. Politički predstavnici tri etničke grupe su, doduše, godinama negovali svoje animozitete. No uprkos tome, resurse i bogatstva zemlje bez problema, podelili su među sobom. Svaka stranka svoje pristalice snabdeva radnim mestima u upravi, javnim poslovima i subvencijama. To je godinama funkcionisalo, stranke su uvek iznova birane u brojne parlamente rascepkanih političkih struktura. Samo zato su njihove vođe blokirale sve reforme koje bi zemlji barem donele pravi status kandidata za članstvo u EU.

U njihovoj nepopustljivoj blokadi dodatno ih je ojačao slučaj iz Hrvatske, gde je bivši premijer Ivo Sanader uhapšen i osuđen zbog korupcije na deset godina zatvora. Snimci bivšeg predsednika hrvatske vlade s lisicama na rukama, ostavile su dubok utisak na vodeće političare u Bosni i Hercegovini. To im je predočilo šta bi se dogodilo kada bi bosansko-hercegovačka pravna država, uz podršku EU, krenula u suzbijanje korupcije. Upravo zato su nezavisno pravosuđe i borba protiv korupcije najvažniji uslovi za pokretanje pregovora sa EU o prijemu u članstvo.

Deutsche Welle Bosnisch Benjamin Pargan
Benjamin ParganFoto: DW/P. Henriksen

Strogo kažnjavanje korupcije

Doduše, ispravno je i važno to što nemački i britanski ministri spoljnih poslova žele da pomognu maloj balkanskoj državi kako bi se pomoću ekonomskih i političkih reformi napokon približila EU. Ali to je barem četvrta takva inicijativa. No, pre svakog daljnjeg diplomatskog pokušaja, BiH mora početi kaznenopravnu ofanzivu. EU mora podržati pravosuđe ove zemlje u merama protiv korumpiranih političara. Dužnost Visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH trebalo bi da se radikalno ograniči, preskupe savetničke funkcije ukinu, a tako ušteđeni novac trebao bi da se stavi na raspolaganje tehnički i kadrovski loše opremljenim državnim tužilaštvima.

U jednom nezvaničnom razgovoru jedan zapadnoevropski diplomata je nedavno ironično izjavio: "Neki političari u BiH imaju više 'leševa u podrumu' nego krematorijum jednog nemačkog grada srednje veličine." Tek kada pravosuđe skloni najkorumpiranije političke vođe, zemlja će imati realnu šansu da krene u smeru EU. U protivnom će i ova nemačko-britanska inicijativa ostati bez rezultata, kao i mnoge druge pre nje.