1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Bogata država – siromašni gradovi

24. april 2013.

Nemačka je prošle godine, kao jedina zemlja Evropske unije, imala budžetski suficit. Ipak, mnogi nemački gradovi se žale zbog praznih kasa. Uzroka za to je mnogo...

https://p.dw.com/p/18MAY
Foto: picture-alliance/dpa

Dok su metropole poput Hamburga, Minhena ili Frankfurta, privredno sve jače i time atraktivnije, brojni gradovi, recimo u Rurskoj oblasti ili negde drugde, pate zbog nedostatka novca – na primer Oberhauzen, Duizburg i Gelzenkirhen. Vrtići se zatvaraju, škole su sve praznije, a kulturne ustanove se ukidaju.

Iako se situacija zahvaljujući stabilnom privrednom razvoju proteklih godina u nekim oblastima ponešto i poboljšala, nemački gradovi postaju sve više „dvoklasno društvo“, kaže Ulrih Mali, gradonačelnik Nirnberga: „Uprkos dobrim privrednim podacima, jaz između siromašnih i bogatih gradova je sve veći.“

Jedan problem – mnogo uzroka

Štefan Šnajder, Nemački institut za urbanistiku
Štefan Šnajder, Nemački institut za urbanistikuFoto: David Ausserhofer

Štefan Šnajder sa Nemačkog instituta za urbanistiku u Berlinu, kaže da nema razloga za strah „od grčkog scenarija“, odnosno od potpunog bankrota gradova: „Tako nešto kod nas nije moguće. Kada jedan grad više ne može da ispunjava svoje obaveze, tu mora da nastupi država.“

Na osnovu toga, mnogi gradovi su prihvatili novac koji, s obzirom na njihovu privrednu snagu, nikada nisu smeli da uzmu. I sada neki jadikuju što nikada sami neće moći da otplate kredite koji su delom veći i od milijarde evra.

Gradonačelnik Ulrih Mali odbija prigovor da opštine premalo doprinose smanjenju dugova. Gradovi su nivo upravne vlasti, koji je, u poređenju sa savezom i pokrajinama, poslednjih 20 godina najviše uštedeo. Osim toga, njima je potreban stabilan izvor prihoda, kao i veća podrška države: „Potrebno nam je rasterećenje od ogromnih, rastućih socijalnih troškova, na primer pomoć za integraciju invalida plaćaju opštine, ali to je zadatak države. Potrebna nam je pomoć od savezne države i od pokrajina za velike investicije, kao što je sada recimo obezbeđivanje zakonskog prava na mesto u vrtićima. Veliki projekti zahtevaju i zajedničko finansiranje.“

Dugoročno planiranje

Ulrih Mali (SPD), gradonačelnik Nirnberga
Ulrih Mali (SPD), gradonačelnik NirnbergaFoto: picture-alliance/dpa

Savetnici poput Štefana Šnajdera pokušavaju da ubede opštine u to da je potrebno dugoročnije planiranje finansijskih i strukturnih projekata. Tako se bolje mogu uzeti u obzir i demokratske promene, kaže Šnajder: „Danas znamo da u nekim gradovima u kojima su škole neophodne samo u narednih deset do petnaest godina, moramo već sada da razmišljamo kako da upotrebimo te objekte nakon tog perioda. To znači da treba da razmišljamo i van izbornih perioda“, kaže Šnajder.

Na lokalnom nivou su preduslovi za to sasvim dobri, kaže gradonačelnik Nirnberga Mali. U gradskim skupštinama, kod 90 odsto svih glasanja, vlada princip jednoglasnosti, pa su time pretpostavke za usvajanje odredbi i van izbornih termina zapravo dosta dobre.

Autori: Martin Koh / Ivana Ivanović
Odgovorni urednik: Ivan Đerković