1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

BiH: Zdrav razum nalaže oprez

11. septembar 2011.

Teroristički napadi na Njujork i Vašington promenili su tokove istorije, a BiH svrstali u antiterorističku koaliciju. Ipak, nakon 11.9, priča o terorizmu često je zloupotrebljavana u političke svrhe u BiH i regionu.

https://p.dw.com/p/12WrC
Sarajevo, Oktober 2008 BiH danas ne predstavlja veću pretnju po pitanju terorizma od bilo koje druge evropske zemlje
BiH danas ne predstavlja veću pretnju po pitanju terorizma od bilo koje druge evropske zemljeFoto: DW

Posledice terorizma kao oblika političkog nasilja nisu uvek predvidljive. „Šta god da je bio primarni cilj terorista koji su se 11. septembra 2001. godine otetim avionima punim putnika zabili u tornjeve Svetskog trgovinskog centra i Pentagona, niko od njih nije ni pomislio da će kao posledica tog napada nekoliko godina kasnije pripadnici Oružanih snaga BiH biti raspoređeni u misijama u Iraku i Afganistanu i da će hiljade građana BiH kao civili raditi u američkim vojnim bazama u tim zemljama“, kaže dr Vlado Azinović profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu i autor knjige „Al-Kaida u BiH, mit ili stvarna opasnost“.

Esad Hećimović
Esad Hećimović, autor knjige „Garibi: mudžahedini u BiH 1992-1999“Foto: Samir Huseinovic

U BiH se nakon terorističkih napada na Njujork i Vašington preispitala i nedavna ratna prošlost, te uloga mudžahedina koji su se borili u redovima Armije Republike BiH. U razgovoru za Dojče vele novinar sarajevskog dnevnog lista „Oslobođenje“ i autor knjige „Garibi: mudžahedini u BiH 1992-1999“ Esad Hećimović, podseća na seriju posleratnih napada u centralnoj Bosni. „U drugoj polovini devedesetih godina, ti napadi bili su upereni protiv hrvatskih ciljeva, izbeglica ili policajaca te katoličkih objekata, a tužioci su ih okvalifikovali kao terorističke. Stvari su se promenile kada je 1999. godine, pod američkim uticajem, ratni komandant odreda ’El Mudžahedin’ napustio BiH i otišao u inostranstvo“, kaže Hećimović.

Hećimović kaže da od 1999. godine u BiH nije bilo terorizma sve do pojave nekih novih islamskih grupa i napada na policijsku stanicu u Bugojnu 27. juna 2010. „Mnoge islamske grupe u BiH jasno su osudile taj napad. U BiH smo imali i unutrašnju dinamiku sukoba, rasprava između različitih islamskih grupa. Taj proces je radikalne elemente sveo na veoma male grupe ljudi. Zato je danas u BiH mali broj 'islamskih aktivista' koji uopšte opravdavaju terorizam kao sredstvo za postizanje cilja. To je olakšalo i napore državnih agencija zaduženih za identificiranje takvih grupa i pojedinaca“, ističe Hećimović.

Šta se promenilo?

Politički predstavnici u BiH danas znaju da je terorizam kao globalna opasnost pretnja interesima i bezbednosti svih u toj zemlji. „Nakon 11.9, u BiH je učinjen sinhronizovani napor domaćih institucija i međunarodne zajednice (SAD, EU), na izgradnji državnih institucija koje bi efektivno odgovorile na pretnju terorizma, tako da ta zemlja danas ima mehanizme za suzbijanje bezbednosnih prijetnji, uključujući terorizam. To je najznačajnija promena do koje je došlo nakon terorističkih napada na Njujork i Vašington, a dalja izgradnja i jačanje tih institucija u interesu je svih u BiH i regionu“, naglašava Hećimović.

Teroristički napad u Bugojnu dogodio se 27. juna 2010.
Teroristički napad u Bugojnu dogodio se 27. juna 2010.Foto: AP

„Prema procenama domaćih i stranih bezbednosnih struktura, BiH danas ni na koji način ne predstavlja veću pretnju po pitanju terorizma od bilo koje druge evropske zemlje, a svi parametri ukazuju na to da je ta pretnja čak i manja“, ocenjuje za Dojče vele dr Vlado Azinović. Strategije, taktike i operativne radnje za suzbijanje terorizma u BiH prilagođene su upravo takvim bezbednosnim procenama. „To naravno ne znači da u BiH neće nikada biti terorističkih napada. Koliko god da je opasnost minimalna, zdrav razum nalaže oprez. Ko, kada i zašto postaje terorista, pitanja su na koja još uvek nema univerzalnog i sveobuhvatnog odgovora koji bi bio jednako primenljiv na sve slučajeve“, kaže Azinović.

„11.9. je obeležio živote i nas u BiH do te mere da se još uvek sećamo gde smo bili u trenutku kada smo čuli da su avioni udarili u tornjeve. Već tog trenutka, a i kasnije, dobar deo nas bio je spreman da se odrekne dela sopstvene slobode i ljudskih prava u zamenu za bezbednost“, kaže Azinović. Ali, nije sve ostalo na dobrovoljnoj predaji prava. „Neki događaji nakon 11.9. potvrđuju da su ta prava uzimana i silom, uz kršenje zakona. Amerika je reagovala u šoku i strahu što nije najsrećnije stanje za donošenje mudrih odluka. Invazija Iraka, Abu Graib, Gvantanamo, otmice i zatvaranja bez sudskog naloga, mučenja, potvrda su te ocene“, kaže Azinović.

Antiterorizam i ljudska prava

Vlado Azinović
Vlado Azinović, autor knjige „Al-Kaida u BiH, mit ili stvarna opasnost“Foto: Samir Huseinovic

Sa stanovišta ljudskih prava, u antiterorističkoj borbi u BiH nakon 11.9. takođe je bilo nekoliko spornih slučajeva, o čemu se i danas polemiše. Ta zemlja našla se u poziciji kakvoj nisu odolele ni mnogo moćnije države, da bira između prijateljstva sa Sjedinjenim Američkim Državama i ljudskih prava pojedinaca. „BiH je izabrala prijateljstvo s Amerikom, a ljudska prava, životi tih osoba i njihovih porodica postali su direktna žrtva takvog izbora“, kaže Azinović podsećajući na slučaj izručenja pripadnika tzv. ’Alžirske grupe’ Vašingtonu.

Slučaj „Alžirske grupe“ bio je predmet političkih sukoba u BiH, ali je poslužio i za preispitivanje odnosa državnih organa prema ljudskim pravima. „Da bi se efektivno štitila ljudska prava pojedinaca, potrebno je otkloniti i pretnje koje mogu da postoje za druge grupe ljudi. U slučaju ’Alžirske grupe’ postojale su sumnje da bi i u Sarajevu mogli da budu izvršeni teroristički napadi. Istražni organi BiH nisu mogli da dokažu takvu pretnju, ali su američke vlasti odlučile da nastave svoju istragu. Epilog tog slučaja je poznat“, kaže Esad Hećimović.

Nakon 11.9, priča o terorizmu često je zloupotrebljavana u političke svrhe u BiH i regionu. Pojedini (samozvani) eksperti za terorizam postavljali su teze o tzv. „beloj Al Kaidi“, „spavačima“, BiH kao „odskočnoj dasci“ za terorističke napade u Evropi, a objavljivani su i razni spiskovi „terorista“. „Takve ocene treba posmatrati u svetlu jedne važne činjenice. Reči terorizam i terorista imaju ugrađeno negativno značenje. Ako svog političkog neprijatelja uspete da etiketirate kao teroristu, automatski delegitimišete njegov politički cilj“, kaže dr Azinović, ističući da takvo predimenzioniranje opasnosti od terorizma u BiH nije slučajno i da ima isključivo politički cilj.

Autor: Samir Huseinović, Sarajevo
Odgovorni urednik: Ivan Đerković