1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

BiH nije u opasnosti od grčkog scenarija

18. jun 2011.

Bosni i Hercegovini još ne preti bankrot, ali politička nestabilnost i poremećene društvene vrednosti onemogućavaju konsolidaciju finansijskih prilika u zemlji. A javni dug trenutno premašuje osam milijardi KM.

https://p.dw.com/p/11ebz
BiH zadužena, ali nije u opasnosti od bankrotaFoto: Bilderbox

BiH je zadužena zemlja, ali ne u tolikoj meri da bi joj zapretio bankrot kao što je to slučaj sa Grčkom koja je godinama živela „iznad mogućnosti“, smatra profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Fikret Čaušević. „Grčki javni dug je dostigao 130 posto bruto domaćeg proizvoda, a bosanskohercegovački je ispod 50 posto bruto domaćeg proizvoda, i u tom kontekstu BiH ne preti tako veliki problem“, kaže Čaušević.

No, finansijska situacija u zemlji daleko je od povoljne. Javni dug u BiH premašuje osam milijardi KM, od čega se dve trećine odnosi na unutrašnji dug. Kriza 2008, odnosno 2009. godine pokazala je da su političari projektovali nerealne budžete, zbog čega je aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) bio neophodan.

„Nesposobne vlade“ zavise od tuđe pomoći

Bivši federalni ministar finansija profesor Nikola Grabovac podseća da je Federacija BiH pre nešto više od pet godina imala budžetski suficit od 200 miliona KM, te da tada nije bilo potrebe za aranžmane sa MMF-om. On ističe da je složena finansijska situacija posledica „strukturalnih poremećaja do kojih su dovele nestručne i nesposobne vlade“.

„Vlade u ovom trenutku ne preduzimaju nikakve mere za zaštitu budžeta i platne deficite u BiH. Trgovinski deficit godišnje iznosi preko šest milijardi KM, što je dosta visoko za nerazvijenu BiH i mislim da se u narednom periodu možemo naći u izuzetno složenoj situaciji“, kaže Grabovac.

Od ukupnih rashoda institucija BiH u prošloj godini, koji su iznosili više 977 miliona KM, oko 955 miliona potrošili su budžetski korisnici, no Grabovac smatra da bi nove budžetske restrikcije bile rizične. „Smanjili bi se doprinosi za zdravstvene i penzijske fondove te školstvo što bi ugrozilo i te budžetske potrošače. Rešenje je u zapošljavanju i pokretanju vlastite proizvodnje“, smatra Grabovac.

Poremećene društvene vrednosti

Prve na udaru budžetskih ograničenja u BiH do sada su bile ugrožene kategorije stanovništva. Posledice restrikcija gotovo i da ne bi osetili zaposleni u institucijama vlasti, ministri ili poslanici čija su primanja neusklađena sa stvarnim mogućnostima i višestruko premašuju primanja zaposlenih u prosveti ili recimo policiji.

„Očito je da su u BiH poremećene vrednosti i na tom planu se skoro ništa ne radi. Sve se aktivnosti svode na borbu za pozicije u institucijama vlasti, a suštinskih, kreativnih aktivnosti za poboljšanje ekonomske situacije nema niti na jednom nivou vlasti u BiH“, tvrdi Grabovac.

Prema istraživanjima nevladinih organizacija, troškovi u institucijama vlasti u BiH znatno su veći od troškova u drugim zemljama sa sličnim nivoom rasta bruto društvenog proizvoda. U poređenju sa članicama Evropske unije, troškovi vlada u BiH značajno nadmašuju relativne troškove vlasti u tim zemljama, a rashodi institucija vlasti u najvećoj meri namenjeni u svrhe koje ne sadrže elemente za podsticaj razvoja.

Autor: Samir Huseinović, Sarajevo
Odg. urednik: Nemanja Rujević