1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Bez genetski modifikovane hrane

15. jun 2012.

Nemačka u poslednje vreme nije baš složna sa Evropskom unijom u nekim stvarima, odnosno, ne želi da se povinuje nekim odredbama koje stižu iz Brisela. Na primer kada je reč o genetski modifikovanoj hrani...

https://p.dw.com/p/15Fnc
Foto: picture-alliance/dpa

Do sada je važilo pravilo da natpis „bez genetske tehnologije“ na namirnicama znači da u njima nema ni traga genetski modifikovanih organizama. Ubuduće bi, prema želji Evropske unije, granica za sadržaj takvih organizama trebalo da bude 0,1 odsto. Nemačka ministarka Ilze Ajgner ne dozvoljava nikakvu genetsku tehnologiju u hrani i tvrdi da sve drugo stvara nesigurnost kod potrošača.

Ilze Ajgner kaže da je Nemačka uvek tražila da budu posebno označene namirnice koje su prošle kroz proces genetske tehnologije na bilo koji način, a to se odnosi i na stočnu hranu; to Evropska komisija do sada nije htela da učini, a u vladinom koalicionom ugovoru piše nešto drugo i zato mora još da se razgovara.

Povoljne reakcije javnosti

Ministarkino odbijanje je izazvalo povoljne reakcije javnosti, ali je u suštini promašeno. Najmodernija tehnička sredstva kojima danas raspolažemo omogućavaju da se u hrani utvrdi samo ona količina genetski modifikovanih organizama koja iznosi 0,1 ili više odsto. Kada je reč o stočnoj hrani, taj princip je i u Nemačkoj već priznat. Jer, ni proizvođači ni uvoznici ne mogu stoprocentno da isključe mogućnost „kontaminacije“.

Nemačka Alijansa za poljoprivredne kulture „Grejn klab“ prenosi da ni uvoznici ni proizvođači stočne hrane više ne mogu da izmere njenu stoprocentnu čistotu jer za to nema tehničkih sredstava – merenja ispod 0,1 odsto su jednostavno nepouzdana. Opozicija pozdravlja odluku Ilze Ajgner. Šef poslaničkog kluba Zelenih u Bundestagu Jirgen Tritin kaže: „To znači da genske tehnike neće biti tamo gde je potrošači neće. Mislim da ne treba činiti ono što potrošači neće.“

Soja, kukuruz, uljana repica i pamuk...

Evropska komisija sada namerava da razgovara sa svakom zemljom Evropske unije posebno kako bi raščistila stvari. Prema navodima međunarodne agencije za biotehniku ISAAA, 2011. je 29 zemalja gajilo genetski modifikovane biljke i to na ukupno 160 miliona hektara zemljišta. To su pre svega soja, kukuruz, uljana repica i pamuk.

Najveće površine se obrađuju u Sjedinjenim Američkim Državama - 69 miliona hektara, Brazilu – 30,3 miliona i Argentini – 23,7 miliona. U Evropi se te biljke gaje na samo 115.000 hektara.

U Srbiji su genetski modifikovani organizmi zabranjeni, ali je Zavod za zaštitu bilja u Bačkoj i Banatu prošle godine otkrio genetski modifikovanu soju.

Autor: Saša Bojić
Odgovorni urednik: Ivan Đerković

Nemačka ministarka Ilze Ajgner
Nemačka ministarka Ilze AjgnerFoto: dapd