1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Berlinale: i šou i politika

10. februar 2012.

Armiji filmskih obožavalaca isplatilo se čekanje i noćno smrzavanje. Karte su u džepu, zvezde su pristigle, ili će valjda pristići. Uzbudljivo berlinsko putovanje dugo devet dana sa 395 fimova iz 67 zemalja je počelo.

https://p.dw.com/p/141SK
Foto: picture-alliance/dpa

Lepe žene, raskošni kostimi i na kraju filma rečenica „Ja sam bila kraljičina čitačica. Uskoro više neće biti nikoga.“ 62. Međunarodni filmski festival u Berlinu otvoren je delom „Doviđenja kraljice“, Benoe Žakoa u kome reditelj iz vizure dvorjana u Versaju priča o prvim danima Francuske revolucije, odnosno o nemirima u zamku u tim danima. Kritičari su se već oglasili i kažu da je tema obrađena slobodno sa ograničenim epistemološkim vrednostima i dodaju kako se nadaju da će u danima koji slede biti u prilici da vide filmove sa malo više dubine.

Ako je po direktoru festivala, Diteru Kolsiku, i biće tako: „Glavna tema je jasna i to ne samo u filmovima koji su u konkurenciji za glavnu nagradu nego i drugim selekcijama. Odražava se više ili manje u svemu što se događa, u potresima i lomovima u svetu.“

Urednik DW, Kirten Johen kaže da je film „Doviđenja kraljice“ bio dobro odabran za otvaranje festivala. Berlinale neguje imidž političkog festivala. Publika, pri tom, voli glamur i sjaj. Dakle, na prvi pogled je sve u redu. Film se bavi bitnim istorijskim periodom, a na crvenom tepihu je sinoć pravu atrakciju predstavljala Dajana Kruger, nemačka glumica na privremenom radu u Holivudu, koja igra naslovnu ulogu u francuskom filmu.

Scena iz filma „Doviđenja kraljice“ Benoe Žakoa koji je otvorio Berlinale
Scena iz filma „Doviđenja kraljice“ Benoe Žakoa koji je otvorio BerlinaleFoto: Carole Bethuel

Obnažene zvezdice na berlinskom minusu

Za to vreme, kuburenje sa niskim temperaturama se nastavlja. Do otvaranja su cvokotali gledaoci koji su čekali za karte, a od sinoć to radi ženski deo magičnih filmskih zvezda i zvezdica koje su na žrtveni oltar svojim obožavaocima prinele gola ramena i noge. Malo za ljubav gledalaca, malo za sebe, jer ne treba zaboraviti da se na ovakvim festivalima ipak treba dobro prodati za neki budući projekat.

Organizatori su, sa direktorom Koslikom na čelu, pokušavali da ujedine šou i politiku, glamur i društveni angažman. To isto pokušavaju već godinama. Ove godine sve je obojeno i svešću o zaštiti životne okoline, organizatori su smrznute zvezde dovodili u hibridnim automobilima. I još nešto, najavljeno je da će na brojnim prijemima meso biti služeno u veoma malim količinama. Koslik, koji je pre nekoliko godina uveo selekciju kulinarskih filmova, inače poznati hobi kuvar, ove novine smatra veoma važnim. Sve je u redu, dok su filmovi dobri, kažu kritičari!

Već dvanaest godina direktor Berlinala Diter Koslik
Već dvanaest godina direktor Berlinala Diter KoslikFoto: Berlinale

Politički film?

Dakle, prve večeri je u središtu pažnje bio francuski film „Doviđenja kraljice“, reditelja Benoe Žakoa. Nemački ministar kulture Bern Nojman je u pozdravnom govoru ponovio reči direktora festivala i povukao paralelu između filmske radnje i društvenim previranja u arapskom svetu. Umetnost i film su uvek seizmografi društvenog prevrata, rekao je Nojman, misleći posebno na situaciju kulturnih poslenika u Kini i Iranu. U Kini se umetnici potiskuju i trpaju u zatvor. Na to je jasno ukazano sinoć na otvaranju Berlinala.

Da pomenemo opet kritičare koji su sinoć nakon projekcije rekli da film koji je otvorio Berlinale nije pokazao tu jasnost i oštrinu ni u jednom snimljenom kadru. „Doviđenja kraljice“, je pre intimni, kamerni nego politički film, i pre omogućava privatni pogled iza kulisa Versaja nego što je svestrana, istorijska drama. Politički film drugačije izgleda.

Film posle koga se više nećemo čuditi

Mada su ministar Nojman i direktor Koslik više puta najavljivali da moto ovogodišnjeg Berlinala glasi „Potresi i promene u društvu“, „Doviđenja kraljice“ nije ispunio ta očekivanja. Nadamo se da će ih ispuniti film iz takmičarske selekcije, epsko ostvarenje Vanga Chuena „Polje belog jelena“.

Scena iz filma „Polje belog jelena“ Vanga Chuena
Scena iz filma „Polje belog jelena“ Vanga ChuenaFoto: Berlinale 2012

„Taj film u Berlinu takođe ima svetsku premijeru“; kaže direktor Berlinala i dodaje: „Oni koji bar malo poznaju kinesku književnost znaju da se radi o ekranizaciji kontroverznog romana iz moderne kineske literature. To je uzbudljivi ep o istoriji Kine sa sjajnim glumcima. Ne bih želeo da idem u detalje, ali u filmu se zaista mnogo toga može videti. Nakon toga se nećemo toliko čuditi.“

Čekaju nas i filmovi o nuklearnoj katastrofi u Fukušimi, deci vojnicima u Africi, a ratom u Bosni, pa samim tim i politikom, kao što naravno znate, bavila se i famozna „super mama“ - Anđelina Džoli.

Autorka: Željka Bašić-Savić
Odgovorni urednik: Ivan Đerković