1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Balkanski beg iz klišea korupcije i sukoba

11. jun 2010.

EU nije umorna od proširenja, ali zemlje regiona moraju da nastave sa reformama. To je ukratko zaključak foruma održanog u Briselu. Primetno je, međutim, da neke zemlje ne gledaju blagonaklono ka proširenju EU.

https://p.dw.com/p/Nnxg
Štefan File, Evropski komesar za proširenje
Štefan File, Evropski komesar za proširenjeFoto: picture alliance / dpa

„Kada se govori o proširenju, u EU ne postoji zamor niti apatija“, izjavo je komesar Štefan File na forumu „Euobzervera“ održanom u Briselu, a posvećenom pitanjima proširenja, regionalne saradnje i saradnje među regionima i gradovima Evrope. Međutim, najbolji instrumenti da do zamora i ne dođe, prema Fileovim rečima, jesu jačanje uslovljavanja, jasne političke smernice samog procesa i regionalna saradnja.

„Uslovljavanje je neophodno kako bi zemlje kandidati na kraju procesa bile 100 odsto spremne za ulazak u EU. Najbolji način u borbi protiv zamora od proširenja jeste da imate kandidate potpuno spremne da preuzmu svu odgovornost koja proizilazi iz članstva u EU.“

Da uslovljavanje ne bi predstavljalo samo „birokratsku vežbu“ neophodni su političko vođstvo i regionalna saradnja kroz koju se, prema Fileovim rečima, umnožavanju efekti reformskih koraka. Ovakva međususedska saradnja posebno je bitna u regionu Zapadnog Balkana, koji je, posle svoje ratne istorije, još na putu pomirenja, ali i rešavanja bilateralnih sporova. Komesar za proširenje EU naglasio je da bi zemlje regiona svoje bilateralne sporove trebalo da reše van evrointegracionih procesa, kao ne bi opterećivali ili čak blokirali pristupne procese.

Vizna liberalizacija za BiH na jesen

„U trenucima ekonomske i finansijske krize sve je teže govoriti u prilog proširenju“, izjavila je Tanja Fajon, slovenačka članica Evropskog parlamenta. Fajon, koja je ujedno i izvestilac EP za viznu liberalizaciju za BiH i Albaniju, smatra da se među nekim zemljama članicama EU čak može osetiti zabrinutost i zbog brzine procesa vizne liberalizacije, koja bi trebalo da bude tehničko, a ne političko pitanje. Tanja Fajon je izjavila da su i BiH i Albanija dosta napredovale poslednjih meseci u pogledu ispunjavanja uslova za dobijanje bezviznog režima i za početak jula najavljuje još jednu ekspertsku misiju koja će proceniti stanje na trenu:

„Ako sve krene dobro, što znači ako budemo imali jasnu podršku zemalja članica i Evropskog parlamenta, i ako Evropski parlament održi datu reč da će se regionom Zapadnog Balkan baviti kao hitnim pitanjem, mogli bi da završimo proces vizne liberalizacije početkom jeseni i za BiH i za Albaniju.“

Razvijanje kulture saradnje

U okvirima regionalne saradnje posebno je važna podrška onih zemalja Balkana koje se već nalaze u EU, kako bi se ubrzao proces ulaska celog regiona u zajednicu evropskih država. Posle toliko ratova i tragičnih uspomena na Zapadnom Balkanu, kultura saradnje mora da postane realnost, smatra Viktor Bostianaru, potpredsednik delegacije EP za odnose sa Zapadnim Balkanom:

„Kultura saradnje mora da zameni kulturu sukobljavanja koja je preovladavala. Danas je situacija mnogo bolja, ali u toj saradnji nacionalni parlamenti i odbori moraju da imaju značajnu ulogu. Moraju da se rešavaju kako osetljiva pitanja prošlosti, tako i pitanja u vezi sa budućnošću i evropskom agendom ovih zemalja.“

Bostinaru kaže da su političke reforme neophodne na Zapadnom Balkanu, gde i dalje preovladava kultura političke konfrontacije umesto saradnje. Sa druge strane i pitanje finansiranja političkih partija i odnosa politike i biznisa mora da bude rešeno, jer je to jedini način da Zapadni Balkan izađe iz „klišea“ koji se vezuje za korupciju u tom regionu, zaključuje Bostinaru.

Autorka: Marina Maksimović, Brisel

Odg. urednik: Nemanja Rujević