1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Azbest – tihi ubica

3. januar 2011.

Do pre deset godina i Makedoniju je „tresla azbestna groznica“. Sve dok nije ustanovljeno da je kancerogen, taj materijal imao je široku primenu u građevinarstvu. Kakva je situacija danas?

https://p.dw.com/p/Qm6n
Gradilište u Skoplju - ali bez azbestaFoto: DW

Azbest je relikt prošlih vremena, kada je građevinarstvo u Makedoniji bilo u ekspanziji i kada se smatralo da je to „građevinski materijal broj jedan“. Statistika danas pokazuje da je broj obolelih od raka pluća u Makedoniji u porastu, azbestna vlakna smatraju se za jedan od uzročnika te bolesti. Od aprila 2009. na snazi je pravilnik o zaštiti pri rukovanju sa azbestom, kaže zamenica makedonskog ministra za zaštitu životne sredine Sonja Lipitkova.

„Odlučili smo se za deponiju Drizla. Tamo imamo izdvojenu lokaciju, opremljenu posebnim komorama u kojima će folijama biti obmotan materijal od azbesta i zatim prekriven zemljom. Taj materijal nije štetan za zemljište. Najgora moguća varijanta jeste da se u vazduhu pojave čestice azbesta”, kaže Sonja Lipitkova.

Azbest i u vodovodnim instalacijama

U Makedoniji su azbestom najčešće pokrivana obdaništa, škole i bolnice. Taj materijal sadrže čitava naselja izgrađena posle zemljotresa 1963. godine. „Azbesta ima čak i u nekim starim instalacijama za vodovod. Stare cevi koje nisu zamenjen sadrže u sebi azbest“, kaže Metodija Sazdov iz Makedonskog zelenog centra.

„Kao građanska organizacija mi ne možemo da menjamo cevi od azbesta i krovove. Možemo da razgovaramo sa ljudima i da ih upoznamo sa time kako da zaštite svoje zdravlje, a zatim da utičemo na institucije i opštine kako bi se premostilo ono najteže – finansiranje“, kaže Metodija Sazdov.

Azbestoza može da se razvija i tri decenije

Mazedonien - Land und Leute
Do 2002. postojao je državni fond koji je finansijski pomagao građanima da odstrane azbest iz svojih objekataFoto: DW

Zamenica ministra za zaštitu životne sredine Sonja Lipitkova je stručnjak za tu oblast. Ona objašnjava da azbest može da se nađe u čovekovom telu i da je država zbog toga odlučila da taj materijal izbaci iz javnih institucija.

„Azbestoza je bolest koju izazivaju vlakna od azbesta kada dođu u kontakt sa plućima. Može da se razvija 20 do 30 godina. Zbog toga smo vršili provere u brojnim državnim zgradama. U nekima, za koje smo strahovali da su izgrađene od azbesta, utvrdilo se da je reč o nekim drugim materijalima. Ali u bolnicama i školama se počelo sa uklanjanjem azbesta. U privatnim kućama, odgovornost (za uklanjanje) je na vlasnika“, kaže Sonja Lipitkova.

Političarima zamena azbesta nije prioritet

Političkoj eliti u Makedoniji, i to svih boja, proces zamene azbesta nije nešto što donosi poene, kaže Metodija Sazdov iz Makedonskog zelenog centra.

„Oni žele da ulažu u nešto što će narod moći da vidi, da bi opravdali investicije. U ovom slučaju krov je već tu, pa je tu. Međutim, trebalo bi da prevagne ona moralna strana, da se sprovede ustav po kome svi imamo pravo na zdravu i čistu životnu sredinu. Država je ta koja bi to trebalo da omogući, i to po bilo koju cenu“, ukazuje Metodija Sazdov.

Do 2002. postojao je poseban, državni fond koji je delimično finansijski pomagao onim građanima koji su iz svojih objekata nameravali da odstrane azbest. Taj fond više ne postoji, priznaje zamenica ministra Sonja Lipitkova i apeluje na ličnu odgovornost.

Prema zakonima Evropske unije, proizvodnja i gradnja azbestom je zabranjena, a do 2016. godine planirano je njegovo potpuno iskorenjivanje u Makedoniji.

Autor: Milčo Jovanoski

Odgovorni urednik: Ivan Đerković