1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Aušvic ne sme da se zaboravi

28. januar 2011.

Nemačka štampa naširoko piše o jučerašnjoj komemoraciji u Aušvicu, prvoj na kojoj je govorio jedan nemački predsednik. Aušvic mora da bude podsećanje da se neshvatljivo ne bi ponovilo, komentariše štampa.

https://p.dw.com/p/QwA0
Vulf u Aušvicu
Vulf u AušvicuFoto: dapd

Juče je bio dan sećanja na žrtve holokausta i Kristijan Vulf je, kao prvi nemački predsednik, održao govor u koncentracionom logoru Aušvicu. Dan oslobađanja ovog najvećeg logora smrti, 27. januara 1945, obeležava se kao dan sećanja na žrtve nacista. Povodom komemoracije, list Šveriner folkscajtuing piše:

„Sećanje bledi, broj preživelih svedoka sve je manji. Kristijan Vulf govorio je kao prvi nemački predsednik u Aušvicu. Na godišnjicu oslobođenja logora od strane Crvene armije našao je prave reči, podsetio na jedinstvenu krivicu i odgovornost Nemaca za holokaust i usmerio pogled ka budućnosti. Neophodno je sačuvati sećanje i preneti ga na buduće generacije. Ne može i ne sme biti nikakvog podvlačenja konačne crte. Aušvic se mora očuvati kako neshvatljivo ne bi bilo zaboravljeno. Mesta susreta mladih iz celog sveta, kao što je Aušvic, pravi su način da se sačuva svest o prošlosti, da se uči tolerantnost i neguje prijateljstvo različitih nacija, kultura i vera. Kako se neshvatljivo, ma u kom vidu, nikada više ne bi ponovilo.“

Istim povodom, list Velt piše: „Kristijan Vulf je prvi nemački predsednik rođen posle 1945. godine. O nacističkom varvarstvu i Drugom svetskom ratu zna samo iz priča i nastave istorije. Iz toga proističe poseban odnos prema sećanju i istorijskoj odgovornosti Nemaca: ona je autentično neautentična. Utoliko pažljivije će se, ne samo ovde, pratiti kako se Nemci odnose prema odgovornosti koja proističe iz njihove istorije. Jučerašnji govor u Aušvicu imao je pravi ton: Vulf se založio za kulturu sećanja uz istovremenu zahvalnost što su žrtve nacističkog terora i njihovi potomci bili spremni na pomirenje. To će posebno u Poljskoj biti registrovano sa zadovoljstvom. Otkako je Vili Brant kleknuo u Varšavi, nemačko-poljsko zbližavanje i jačanje odnosa zasnivaju se i na svesti o zajedničkoj, za Poljake naročito bolnoj, prošlosti. I još više to se odnosi na odnose sa Izraelom.“

NO FLASH Christian Wulff Auschwitz-Birkenau
Foto: AP

Povodom sećanja na holokaust, list Mitelbajeriše cajtung piše o Romima i Sintima koji su bili među najvećim žrtvama: „Problem počinje direktno pred vratima naše kuće. Kada je reč o odnosu prema Romima, Evropska unija se nije proslavila. Njihovo proterivanje iz Francuske i diskriminacija u nekim istočnoevropskim zemljama ne mogu se porediti sa nacističkim rasnim bezumljem. Ali izolacija stvara plodno tlo na kome uspeva mržnja. I u Nemačkoj je potrebno štošta ispraviti. Pri tom su Sinti i Romi bili žrtve nacističke politike istrebljenja. Bundestag je juče podsetio na to. Ali posle uzvišenih reči morala bi uslediti i dela. I dalje Romi u Nemačkoj imaju manje šanse od bilo koje društvene grupe. To se mora promeniti.“

Na sledećoj strani:

Propali snovi u Albaniji

Propali snovi u Albaniji

Pod naslovom „Propali snovi u Albaniji“, list Frankfurter algemajne cajtung analizira situaciju u zemlji posle sukoba demonstranata i policije u kome su prošlog petka poginule tri osobe i ranjeni 81 pripadnik Nacionalne garde i 27 policajaca:

„Nedelju dana posle nereda, Tirana je šarena i haotična kao i uvek. Nije reč samo o tome da je Albancima dosta političkog nasilja. Njima je uopšte dosta politike koja se sastoji samo od ogoljene borbe za vlast i od političke klase koja nikada nije uspela da se oslobodi generalne sumnje da je korumpirana.

Flash-Galerie Albanien Tirana Unruhe Januar 2011
Foto: AP

Međutim, ne bi trebalo očekivati da se u doglednoj budućnosti ponove slike od prošlog petka. Pritisak EU i SAD na dve zavađene strane pokazuje prve rezultate. Premijer Salji Beriša otkazao je miting pristalica prvobitno planiran za sredu, pa pomeren za subotu, vođa opozicione Socijalističke partije Edi Rama kune se da će komemorativni skup žrtvama proteći u miru.

Američki ambasador u Tirani ponudio je državnoj tužiteljki Ini Rami (koja nije u srodstvu sa vođom socijalista) da iz Vašingtona dođu forenzičari i balističari koji bi pomogli da se utvrdi ko je ispalio smrtonosne hice. Razlog: Ina Rama je izdala nalog za hapšenje šestorice pripadnika Nacionalne garde nakon što je na televiziji prikazan video na kome se vidi kako njen pripadnik iz dvorišta zgrade vlade puca na demonstranta.

Uprkos povratku normalnog života na ulice predsednici dve velike stranke, Demokratske Salji Beriša i Socijalističke Edi Rama, ostaju čvrsto na svojim pozicijama. Njihove verzije događaja od petka toliko su različite da se stiče utisak da govore o dve zemlje.

Socijalisti optužuju premijera da je falsifikovao rezultate parlamentarnih izbora u junu 2009. godine i da je na čelu korumpiranog, razbojničkog i terorističkog režima koji gazi preko leševa kako bi se održao na vlasti. Rama kaže da je u međuvremenu shvatio da Beriša nije spreman za demokratsko nadmetanje i da mu još jedino preostaje da mobiliše mase kako bi iznudio formiranje vlade nacionalnog jedinstva i nove izbore. Rama odbacuje bilo kakvu saodgovornost za nerede i kaže da nisu demonstranti provocirali policiju, nego policija demonstrante.

Flash-Galerie Albanien Tirana Unruhe Januar 2011
Foto: AP

Sa druge strane Beriša tvrdi da se ni u kom slučaju ne može govoriti o provokacijama policije i on lično je zatražio da bude maksimalno uzdržana i tako je i postupala. Na nju su jurišali plaćeni huligani koje je angažovao Rama. Njegov cilj je bio da zauzme sedište vlade i svrgne demokratski izabranu vladu.

Neutralni posmatrači kažu da je zaista oko 300 demonstranata jurišalo na policiju, ali smatraju da su optužbe za pokušaj državnog udara preterivanje. Ramin cilj da destabilizuje vladu i iznudi nove izbore je očigledan i on pokušava da ga ostvari uz pomoć međunarodne javnosti. Ono što je izgubljeno u ogorčenoj borbi dva jaka čoveka jeste nada Albanaca u skoru evropeizaciju“, piše Frankfurter algemajne cajtung.

Priredio: Nenad Briski

Odg. urednik: Nemanja Rujević