1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Anonimni donatori matičnih ćelija

28. avgust 2011.

U svetu postoji oko 15 miliona članova globalne baze podataka o donatorima matičnih ćelija, od toga četiri miliona u Nemačkoj. Svi članovi su spremni da doniraju matične ćelije.

https://p.dw.com/p/12OwA
ein Poster mit der Zeichnung eines Kindes, das Dank einer Knochenmarkspende den Krebs besiegt hat - das Poster hängt in einigen Büros der Knochenmarkspenderzentrale in Düsseldorf 19. Mai 2011 in der Knochenmarkspenderzentrale Düsseldorf. Fotos: Alexandra Scherle
Centrala za doniranje koštane srži u Diseldorfu: Crtež-zahvalnica deteta koje je pobedilo rak zahvajujući jednom donatoru koštane sržiFoto: DW

Donatori u Nemačkoj su registrovani u nekoliko regionalnih baza donatora i u centralnoj bazi u Ulmu. Fabijan Šerle je jedan od donatora: „Imate osećaj da čak i ako ste zakazali na svim nivoima u životu, sada dobijate priliku da uradite nešto veliko.“

Za Fabijana koji ima 26 godina veoma je bila uzbudljiva činjenica da su se njegove matične ćelije podudarale sa nepoznatim pacijentom iz inostranstva koji je patio od leukemije, odnosno, raka krvi. Transplantacija matičnih ćelija je tom pacijentu nudila mogućnost izlečenja. Većina tih ćelija nalazi se u koštanoj srži. Međutim, one mogu da pomognu pacijentima samo ako se njihov tip poklapa sa donatorom. Znači, mogućnost da se pomogne pacijentu obolelom od leukemije ne zavisi od podudarnosti krvnih grupa nego od karakteristika tkiva. Kod braće i sestre obolelih ova mogućnost iznosi oko 25 odsto. Kod ljudi koji nisu u rodbinskoj vezi takva vrsta kompatibilnosti je ravna šestici na lotou. 

Spajanje donatora i pacijenata

 

 

Fabijanu su ove činjenice veoma dobro poznate zato što je on godinama radio na Univerzitetskoj klinici u Diseldorfu i na taj način stipendirao svoje studiranje. Jedna od njegovih dužnosti je bila da kontaktira potencijalne donatore čije su karakteristike tkiva odgovarale pacijentima koji boluju od leukemije. Spajanje donatora i pacijenata je za njega bila rutina. Međutim, kratko nakon što je prestao da radi u bolnici pozvali su ga telefonom i rekli da je on potencijalni donator za nepoznatog pacijenta iz Italije. To više nije bila rutina: „Zaista sam mislio da se moj kolega šali jer je on imao običaj da to radi. Zato sam u sistemu proverio da li je to istina i nakon toga se podrazumevalo da ću to da uradim. Istog dana sam otišao da dam krv za detaljnu analizu.“

Anonimni donatori

Fabijan se sa 19 godina registrovao u banci podataka. Za to je neophodno davanje krvi kako bi se utvrdila karakteristika tkiva. Ovi medicinski podaci se prosleđuju nacionalnim i međunarodnim centrima za transplantaciju koji su umreženi na globalnom nivou. Donatori su anonimni, najviše što mogu da saznaju je podatak u koju zemlju su transportovane njihove matične ćelije. Doktor Džon Fišer, direktor Centralne banke za koštanu srž u Diseldorfu kaže da donatori ne mogu da saznaju ko je dobio njihovu donaciju.

Menschliche embryonale Stammzellen Menschliche embryonale Stammzellen Copyright: Public Library of Science/Wikipedia
Embrionalne matične ćelijeFoto: Public Library of Science / Wikipedia

Donator može da sazna samo u koju zemlju su poslate njegove matične ćelije, ali ne i ko dobija, rekao je dr Džon Fišer: „Bitan je isključivo tretman bolesnika, druga šansa koja im se pruža, nezavisno od boje kože, nacionalnosti ili veroispovesti. Na taj način zaštićeno je funkcionisanje celog sistema na međunarodnom nivou. Zbog toga je na samom početku sve anonimno.“

Fabijan je znao kako izgleda medicinski zahvat koji mu predstoji. Plašio se samo mogućnosti da zbog iznenadne bolesti ne bude prinuđen da odustane u poslednjem trenutku. Upravo zbog toga propustio je rođendansku proslavu svoje sestre jer je u krugu njegovih prijatelja vladao virus gripa: „Znao sam da ako dobijem grip u pogrešnom trenutku neću moći da budem donator, a radilo se o ljudskom životu. To je velika odgovornost kakvu retko u životu imate.“

Imuni sistem donatora ubija maligne ćelije

Donacijom matičnih ćelija, oboleli pacijent dobija šansu za novi život preko novog imunog sistema, kaže doktor Fišer: “Razvijeni imuni sistem donatora prepoznaje maligne ćelije leukemije i ubija ih. Upravo zato se ne mogu uzeti matične ćelije od brata blizanca obolelog jer on ima identičan imuni sistem.“

Nekoliko meseci nakon doniranja matičnih ćelija Fabijan je primio vest formulisanu suvim medicinskim jezikom: Pacijent je dobro podneo transplantaciju i može da pobedi rak.

Lično upoznavanje pacijenata i donatora moguće je tek nakon dve godine od donacije. U Italiji, Nemačkoj i drugim evropskim državama pre toga vladaju pravila anonimnih davalaca. Takva pravila su uvedena zbog činjenice da se tek nakon dve godine može stabilizovati stanje pacijenta. Druge države, Kina na primer zabranjuju bilo kakav kontakt pacijenta i donatora.

Autori: A. Šerle / Ž. Bašić-Savić

Odg. urednica: I. Ivanović

 

Die krebskranke Sonja sitzt am 30.12.1998 in ihrem Bettchen in der Professor-Hess-Kinderklinik in Bremen und kuschelt sich in den Arm ihrer Mama, die ihr Geschichten aus einem Buch vorliest. Das vierjährige Mädchen leidet an Leukämie und ist deswegen seit September in Behandlung. Ihre Mutter möchte ihre Kleine so wenig wie möglich alleinlassen und übernachtet daher im sogenannten Eltern-Zimmer der Klinik. Für die kleine Sonja besteht Hoffnung auf baldige Genesung: Die Ärzte gehen davon aus, daß ihr mit einer Knochenmarkspende geholfen werden kann. Ein geeigneter Spender wurde bereits gefunden, und das Mädchen soll im Januar operiert werden. Im Jahr 1998 wurden in dem Bremer Therapiezentrum 75 krebskranke Kinder behandelt. Durch den Wechsel von stationärer, tagesklinischer und ambulanter Behandlung versuchen die Ärzte, ihre kleinen Patienten so wenig wie möglich aus ihrer häuslichen Umgebung herauszureißen.
I za malu Sonju obolelu od leukemije našao se donator!Foto: picture-alliance/ dpa