1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Aljbin Kurti – odmetnik na vlasti

5. februar 2020.

Nemačka štampa piše o novom premijeru Kosova Aljbinu Kurtiju. U komentarima se uglavnom objašnjava ko je on i kakve je bila njegova uloga krajem devedesetih godina, kada ga je uhapsila Miloševićeva policija.

https://p.dw.com/p/3XIyW
Foto: Reuters/L. Hasani

„Za Kosovo je ovo prekretnica“, piše Mihael Martens za Frankfurter algemajne cajtung: „prvi put posle povlačenja srpskih jedinica pre više od dve decenije, najmlađom državom Evrope će vladati kabinet u kojem nema bivših gerilaca ’Oslobodilačke vojske Kosova’ (UČK). Četiri meseca nakon parlamentarnih izbora, 66 od 120 poslanika kosovske narodne skupštine je u noći na utorak glasalo za koalicionu vladu bivšeg vođe studenata Aljbina Kurtija“.

„Protiv svoje volje, Kurti je morao da u svoj kabinet uvrsti i dvojicu poslanika Srpske liste kojom daljinski upravlja predsednik Srbije Aleksandar Vučić. Ustav koji je Kosovu nakon proglašenja nezavisnosti 2008. dao Zapad predviđa obavezno učešće u vladinom kabinetu ministara etničkih manjina.“

„U vladinoj izjavi Kurti je obećao ’novu eru’ i najavio borbu protiv korupcije bez obzira na rang i imena učesnika. To obećanje bilo je jedan od glavnih razloga za njegov uspeh na izborima. Da li njegova vlada po tome zaista može da se izdigne iznad prethodnih kabineta, tek mora da se pokaže, no Kurtijevo stupanje na vlast je bar formalno i zaista nova era – makar i zato što naslednici UČK više nemaju direktno učešće u političkoj moći.“

UČK je u drugoj polovini devedesetih godina vodila gerilski rat protiv predstavnika srpske države na Kosovu i dovela na kraju NATO do toga da bombardovanjem Srbije uđe u sukob na strani šikaniranih kosovskih Albanaca. Kada je srpska armija u junu 1999. morala da se povuče sa Kosova, komandiri UČK osnovali su političke stranke kako bi svoje vojne uspehe prekovali u trajnu političku moć. Posebno uspešni su bili nekadašnji vođa UČK Hašim Tači, danas predsednik Kosova, i Ramuš Haradinaj koji je do prošle godine bio šef vlade.“

-pročitajte još: Aljbin Kurti – čovek protivrečnosti

„Kurti je još devedesetih godina organizovao demonstracije protiv srpske vladavine na Kosovu, a kasnije se usprotivio i onome što je zvao ’kolonizacijom’ Kosova od strane Ujedinjenih nacija i Evropske unije. Zajednica država sada od njega očekuje obnavljanje dijaloga sa Beogradom i ukidanje kaznenih carina na robu iz Srbije i Bosne koje je uveo još Haradinaj.“

„Kurti kao daleki spoljnopolitički cilj, propagira i ujedinjenje Kosova sa Albanijom, mada to ne čini više tako ofanzivno kao još pre nekoliko godina. Sa Srbijom ima specijalan odnos: u aprilu 1999, za vreme vazdušnih napada NATO, režim tadašnjeg silnika Slobodana Miloševića ga je uhapsio u Prištini i odvukao u Srbiju. Tamo je on zbog ’terorizma’ i ugrožavanja ’jedinstva Jugoslavije’ osuđen na 15 godina zatvora. Kurti je postao poznat kada je na početku procesa rekao da ne priznaje ni Srbiju ni Jugoslaviju ni sud koji je u službi fašističkog režima Slobodana Miloševića.“

„Čak ni posle pada Miloševića u oktobru 2000, kada je u Beogradu vlada kasnije ubijenog proevropskog reformatora Zorana Đinđića došla na vlast, Kurti nije pušten na slobodu. Tek u decembru 2001. je pod međunarodnim pritiskom pušten iz zatvora. Ako dođe do obnavljanja srpsko-kosovskog dijaloga o normalizaciji odnosa, Kurti će ići u pregovore sa sećanjima na svoje srpske zatvorske godine“, piše, između ostalog, „Frankfurter algemajne cajtung“.

Odmetništvo

Zidojče cajtung pod naslovom „Uspeh jednog pobunjenika“ piše da su „Aljbin Kurti i njegova stranka Vetevendosje (Samoopredeljenje) koja samu sebe smatra socijaldemokratskom, a pri tom jasno intonira albansko-nacionalističke tonove, i konzervativna Demokratska liga Kosova (LDK) pobedile na izborima osvojivši po četvrtinu glasova. Rezultat izbora bio je razlaz s politikom veterana UČK koji su vladali zemljom od proglašenja nezavisnosti 2008 – i pustili je da sve dublje tone u močvaru nepotizma i korupcije.“

„Ako postoji osnovni motiv u političkoj karijeri Aljbina Kurtija, onda je to odmetništvo. Godine 1997. i 1998. je u Prištini vodio studentske proteste protiv sve represivnije srpske vladavine. Nakon što je NATO 1999. počeo da bombarduje ciljeve u Srbiji, armija tadašnjeg ostatka Jugoslavije ga je uhapsila. Godinu i po dana je bio u srpskom zarobljeništvu; nakon pada Slobodana Miloševića našao se na slobodi – da bi se sa ne manjom istrajnošću bunio zbog uprave UN nad Kosovom: optužio je Ujedinjene nacije da vodi neokolonijalnu vladavinu i ’pokriva’ korupciju kosovskih elita“, piše „Zidojče cajtung“.

Priredio Saša Bojić

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android