1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Aksolotl uči ljude tajnama regeneracije

5. mart 2011.

Meksički gušter Aksolotl, što na astečkom znači vodeni monstrum, dugačak je dvadesetak santimetara. Vrsta se održava u Hanoveru zbog neverovatne osobine: ako aksolotl, na primer, izgubi nogu – raste mu nova.

https://p.dw.com/p/R6b8
Aksolotl potpuno regeneriše organe koji nisu vitalni
Aksolotl potpuno regeneriše organe koji nisu vitalniFoto: picture-alliance/Evolve/Photoshot

Centar za biroregenraciju visoke medicinske škole u Hanoveru. Prilično je bučno, ali i hladno – samo 16 stepeni. I akvarijumi su hladni – inače bi se životinje porazboljevale. Kristina Almeling, naučnica, trudi se da to izbegne.

„U ovom našem centru za bioregeneraciju ne vrše se samo istraživanja. Mi se bavimo i održanjem vrsta i uzgojem životinja. Posebno se bavimo Aksolotlom. To je jedna vrsta meksičkog guštera, vrlo ga je lako gajiti .Ceo život provodi u vodi, i dosta dobro je proučen.“

Aksolotla u njegovoj domovini Meksiku, skoro da više i nema. Pre svega zbog velikog zagađenja prirode. Dakle, da nije naučnika koji su za njega veoma zainteresovani, mali gušter bi odavno izumro. U akvarijumima u Hanoveru živi ih 120. Oni zapravo leškare po dnu ili se skrivaju po keramičkim cevima.

„Aksolotl ima neverovatnu sposobnost regeneracije. Recimo, kada ga neka druga životinja napadne i odgrize neki deo tela, u stanju je da regeneriše udove i organe koji nisu od životne važnosti. To je za nas naučnike krajnje interesantno.“

Novi ud za samo nekoliko nedelja

Primerci u istraživačkom centru u Hanoveru
Primerci u istraživačkom centru u HanoveruFoto: picture alliance/dpa

Kako bi saznali kako to noge ponovo izrastaju, naučnici vrše takozvanu „eksperimentalnu amputaciju“. Dr Bjorn Menger prvo guštera stavi u akvarijum u kojem se nalazi sredstvo za narkozu. Posle nekoliko minuta životinjica je uspavana i može na operacioni sto.

„Amputaciju vršimo hirurški. Ranu ne moramo da zbrinjavamo, to sve ide prirodnim putem, krvarenje prestaje u roku od nekoliko sekundi. To prosto može da se prati golim okom“, kaže Bjorn Menger koji je ovu proceduru sproveo oko 300 puta. Uprkos tome, svaki put se začudi da krvarenje prestaje tako brzo. Za samo nekoliko sati stvara se takozvani epitel rane. To je tkivo koje zatvara ranu, objašnjava Dr Kerstin Rajmers Fadlaui:

„Ovaj epitel rane, za razliku od onog kod sisara, ima induktivne sposobnosti. To znači da posle zatvaranja površinskog sloja odmah ispod njega već počinje proces regeneracije, stvara se ‘pupoljak’ onoga iz čega će kasnije izrasti nova noga.“

Čitav proces traje samo nekoliko nedelja – i nova noga je izrasla. Naučnici sve prate i na ćelijskom nivou: „Istražujemo neurotransmitere koji upravljaju ovim procesom, koji je naravno usko povezan sa imunim sistemom. Studiramo i faktore rasta ali i genetske faktore.“

Traže se saznanja korisna za ljude

Primerak u istraživačkom centru u Hanoveru
Primerak u istraživačkom centru u HanoveruFoto: picture alliance/dpa

Procesi regeneracije su poznati doduše i kod nekih vrsta riba, međutim gušter aksolotl, kao četvoronožni kičmenjak – mnogo je bliži čoveku. Zbog toga postoji nada da će se istraživanjem ovog guštera doći do saznanja koja mogu biti korisna u lečenju ljudi.

Bjorn Menger je specijalista za plastičnu hirurgiju na urgentnom odeljenju i često je suočen sa povredama nastalim nesrećnim slučajem. On kaže da je cilj da se istraživanjem ove vrste amfibije dođe do mogućnosti regeneracije i kod čoveka: kada koža ne može da se regeneriše, jer je pogođena velika površina, ili kada je u pitanju veliki gubitak mišićne ili koštane mase.

Naučnici se nadaju lekovima koji bi kod čoveka pokrenuli proces koji je kod guštera aksolotla potpuno prirodan, automatski. Možda će i čoveku jednog dana noge i ruke moći ponovo da izrastu, posle gubitka u nekoj nesreći: „Naša vizija, naš san je da ekstremno povećamo čovekovu sposobnost za regeneraciju – možda čak do stepena regeneracije udova“, kaže Kerstin Rajmer Fadlaui.

Autori: Mihael Engel / Dijana Roščić

Odg. urednik: Nemanja Rujević