Škija na crno | Evropa | DW | 22.05.2017
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Hercegovački duvan

Škija na crno

U Hercegovini se duvan uzgaja više od dva veka i donosio je mnogima hleb i život. Nekada se zvao 'žuto zlato', a danas proizvođači duvana balansiraju na tankoj liniji između zakona i kriminala.

"U mojoj porodici duvan se sadio od mojih pradedova, a u grudsko područje stigao je čak 50 godina pre vinove loze. Ali, danas je stanje u ovoj poljoprivrednoj delatnosti potpuni haos. Nekada su otkupne stanice postojale u Trebinju, Ljubuškom, Stocu, Čapljini, Posušju, Širokom Brijegu...Danas su sve propale, zatvorene i, slučajno ili ne, gorele su od požara i po nekoliko puta", kaže Gojko Pezer iz mesta Pogana Vlaka u opštini Grude za DW.

Ovaj hercegovački proizvođač duvana već godinama se bori 'potiv vetrenjača' ali i ove godine sa uzgaja duvan na nekoliko njiva iako je, kako sada stvari stoje, celokupna proizvodnja duvana u Hercegovini nezakonita: Naime, oni ne mogu da se registriruju u Hercegovini kao proizvođači jer ne postoje otkupljivači.

"Nemamo otkupnih stanica, nemamo zakona koji bi nam omogućio da se ovde registrirujemo kao proizvođači duvana. To možemo jedino još u Orašju i Bijeljini. Zato smo svi mi za državu - kriminalci. U svakom trenutku policija može da nam uništi rasadnike, zasađeni duvan ili naše sušare, a mnogima od nas se sudi ili su već kažnjavani. Na to je danas spalo naše 'zlato'", kaže ovaj bivši inženjer.

Ipak još više ćesaditi 

On, kao i njegov kolega Ambrozije Leko neće da odustanu od duvana nego će kod političara insistirati na donošenju zakona kojim bi se proizvodnja duvana u Hercegovini legalizovala. Njih dvojica su među 60-ak ljudi iz ovog kraja protiv kojih se vodi ili se vodio sudski postupak zbog nezakonite trgovine duvanom.

Gojko Pezer und Ambrozije Leko wollen nicht auf Tabakherstellung verzichten (DW/V.Soldo)

Gojko Pezer i Ambrozije Leko

"Politika se mora pozabaviti i doneti zakone. Duvanari nisu kriminalci, a duvan se sadi iz potrebe za životom. Samo tražimo da na svojoj zemlji uzgajamo duvan i da se registrirujemo kao proizvođači duvana. Sramota je kako se u duvanu ne vidi značaj za zapošljavanje i celokupnu ekonomiju u Hercegovini pa tako i državu i to u vremenu kada tehnologija omogućava lakšu proizvodnju", smatraju obojica.

Uprkos svemu, kažu da će sledeće godine posaditi - još više duvana.

Revitalizacija proizvodnje, ali kada?

Zlatno doba proizvodnje duvana za vreme Austro-Ugarske ali i bivše Jugoslavije među duvanarima se još prepričava, a ostaci kamenih zgrada otkupnih stanica još svedoče o važnosti duvana za život nekadašnjeg hercegovačkog poljoprivrednika. Danas su skoro svakodnevne vesti iz Uprave za indirektno oporezivanje o zapleni duvana i prodaji 'na crno'.

Važnost proizvodnje duvana ali i veliki, nerešen problem vide i merodavni u vlasti. Donko Jović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko-neretvanske županije za DW je to i potvrdio.

"Mi imamo problem s proizvodnjom duvana. Ugasila se i u stečaju je i poslednja otkupna stanica duvana u Hercegovini i problem su otkupljivači. Nama je interes revitalizacije proizvodnje i u tome vidimo primarni razvoj poljoprivrede, pored sadnje smilja, povrća i voća. To će svakako biti ekonomski zamah u Hercegovini", zaključuje ministar Jović za DW.

Plan za revitalizaciju proizvodnje duvana u Hercegovini postoji i među stručnjacima u Federalnom agromediteranskom zavodu Mostar koji je i pravni naslednik nekadađnjeg Duvanskog instituta Mostar, osnovanog daleke 1961. godine.

Škija 'na crno' sve traženija

Prof. Dr. Marko Ivanković (DW/V.Soldo)

Marko Ivanković

Marko Ivanković, upravnik Federalnog agromediteranskog zavoda već duže vreme ima ideju kako proizvodnju duvana učiniti značajnim, ekonomskim pokretačem, a hercegovačkim duvanarima vratiti dostojanstven život.

"Otvaranje tržišta i smanjenje otkupnih cena je učinilo svoje. Projektna ideja je legalizirati i revitalizirati proizvodnju hercegovačkih sorti duvana i zainteresirati ulagače-otkupljivače koji u tome vide ekonomsku korist. Uveren sam da bi visokokvalitetan duvan iz Hercegovine i proizvodi od duvana imali svoje mesto na tržištu", smatra Ivanković.

Međutim, prema njegovoj proceni, od ideje do realizacije projekta potrebne su tri godine i zainteresovani ulagač. No, hercegovački duvanari kažu da nemaju toliko vremena.

"Mi moramo živeti i mukotrpnim i teškim radom hraniti naše porodice, a od političara tražimo da rade svoj posao - donose zakone za svoje građane, a ne da ih pretvaraju u kriminalce", zaključuju hercegovački duvanari s početka priče. U međuvremenu, kvalitetna, zlatna hercegovačka 'škija' od 15 KM po kilogramu, za razliku od skupih cigareta od 5 KM po kutijici, beleži sve veću potražnju. Pa čak i uz stalnu pretnju zaplene duvana i visoke novčane kazne ili čak i - zatvora.