1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Švercovane cigarete u Rumuniji

16. novembar 2010.

„Rumunija je“, piše Frankfurter algemajne cajtung, „tehnički opremila svoje spoljne granice kao granice Evropske unije, ali neki u toj organizaciji na gledaju sa skepsom...

https://p.dw.com/p/QA8k
Rumunija - kako zatvoriti granice?Foto: AP

„Rumunija je jedna od malobrojnih evropskih zemalja čiji građani posle jela još mogu da popuše cigaretu usred restorana, ne skrivajući se po dvorištima. Između Dunava i Karpata se puši kao nekada, kao i uvek. I pored toga, prihod od poreza na duvan se smanjio za trećinu. Vlada mora da sanira budžet. Pre godinu dana je gotovo udvostručila cene cigareta, a letos je još i drastično povisila porez na dodatu vrednost. Doduše, cigarete se i dalje prodaju kao i pre, ali ispod tezge i po uličnim ćoškovima, a tim poslom se bave organizovane bande koje iz Ukrajine, Moldavije i Srbije, preko zelene granice, Dunava i Crnog mora unose švercovane cigarete u zemlju.

Šverc se još dobro drži

Sada te granice treba hermetički zatvoriti – ne zbog cigareta, već zato što neposredno predstoji ukidanje granica između Rumunije i drugih zemalja Evropske unije. Da bi na spoljne granice bili postavljeni najmoderniji sistemi za nadgledanje, Brisel je izdvojio oko milijardu evra. Granična policija će imati pune ruke posla u borbi protiv šverca cigareta i goriva, ali i protiv nedozvoljenog ribarenja u ekskluzivnoj ekonomskoj zoni u Crnom moru. (…) U Moraviti, na novoopremljenom graničnom prelazu sa Srbijom na putu E70, tako se marljivo traga za švercovanim cigaretama. Svako sme da prenese dva boksa cigareta dnevno. Onaj kome se dokaže da je boksove namerno sakrio u svom vozilu, to vozilo može biti oduzeto. I šverc malih količina cigareta tretira se kao krivično delo. Tokom prva tri kvartala 2010, na rumunskoj granici je konfiskovano šest miliona boksova – ali u Bukureštu se na ulici švercovane cigarete još uvek mogu kupiti po duplo jevtinijoj ceni od originalnih“, piše Frankfurter algemajne cajtung.

Haiti: posle svih katastrofa – i izbori

Humanitäre Hilfe / Kroatien / Haiti / Ruinen
Zemljotres, pa kolera, pa sad još i izbori...Foto: Tihomir Streklj

Situacija na Haitiju je takođe tema komentara nemačkih dnevnih listova. Noje osnabriker cajtung piše o epidemiji kolere koju „nije moglo da spreči ni jako prisustvo međunarodnih humanitarhnih organizacija. Kolera se otela kontroli. Proteklih dana je broj žrtava ove bolesti naglo porastao. Narodu koji se napatio zbog zemljotresa, siromaštva, korupcije i kriza vlade, sada preti nova katastrofa. Ujedinjene nacije prognoziraju da će ubrzo biti 200.000 inficiranih. Ali, taj broj će se naglo povećati kada se ubilačke bakterije prošire po siromašnim četvrtima i prihvatilištima za beskućnike. (…) Gotovo kao vic zvuči najava da će za dve nedelje u Haitiju biti održani predsednički i parlamentarni izbori“.

I visokotiražni Frankfurter algemajne cajtung se bavi situacijom u ostrvskoj državi. List piše o najnovijim glasinama prema kojima su koleru tamo doneli nepalski pripadnici misije Ujedinjenih nacija. O tome još nema zvaničnih informacija. Zna se da pre poslednje epidemije kolere na Haitiju nije bilo poslednjih 50 godina. Prema nekim naučnim radovima, ova bolest je tamo poslednji put bila zabeležena čak na kraju 19. veka. A sada se internetom šire video-snimci nepalskih vojnika koji istovaruju nekakav tečan otpad iz svog logora u jednu pritoku reke Artibonit.

Kada se pamćenje isplati

Isti list je objavio i kratak intervju sa svetskom šampionkom u - pamćenju. To je 22-godišnja Kornelija Bedis, koja je na šampionatu Nemačke održanom tokom vikenda upamtila broj od 1020 cifara! Ona trenira u udruženju „Memori XL“, koje i na internetu nudi obilje materijala za vežbanje. Kornelija kaže da na studijama uči dosta brzo, ali da kao i ostali svet ume da zaboravi gde je ostavila ključeve, a ni orijentacija u gradu joj nije jača strana. U intervjuu se otkrivaju neke nepoznate strane takmičarskog pamćenja, na primer, da su Nemci velesila u ovom sportu - na predstojećem Svetskom šampionatu u Kini će učestvovati čak osmoro Nemaca među kojima i Kornelija – te da je tek poslednjih godina ovaj sport počeo i da se isplati, doduše, samo najboljima, mada su premije za najbolje u odnosu na druge sportove male – tako će svetski šampion dobiti 20.000 dolara.

Pripremio: Saša Bojić

Odgovorni urednik: Ivan Đerković