1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Švedski pirati se udružuju sa Pajret bejom

23. jul 2010.

Kontroverzna Piratska stranka planira da se uz pomoć novog Internet provajdera, uključi u borbu protiv primene zakonskih mera o čuvanju podataka Internet korisnika, u cilju borbe za pravo na privatnost.

https://p.dw.com/p/OSGA
Privatnost nije zločin
Privatnost nije zločinFoto: AP

Korisnici globalne mreže u Švedskoj uskoro bi mogli da imaju više anonimnosti prilikom pristupanja internet sadržajima. Naime, članovi kontroverzne partije u ovoj zemlji, Piratske stranke, pokrenuli su sopstveni internet provajder.

Ova kompanija će funkcionisati isto kao i ostale internet kompanije, uz jednu razliku – ljudi koji stoje iza ovog projekta obećavaju da će njihova služba pružiti veći stepen anonimnosti samim korisnicima, jer neće memorisati podatke o korisnicima kroz jedinstveni identifikacioni broj, Aj-Pi (IP), koji poseduje svaki računar koji ima pristup Internetu, mobilni telefon ili neki drugi uređaj. Inače, takozvane Aj-Pi adrese su sastavni deo zakona širom sveta, u cilju prepoznavanja svakoga ko na ilegalan način „skida“ multimedijalne sadržaje ili krši autorska prava na Internetu.

"Hoćemo da izbor internet provajdera koji želite da koristite učinimo da bude više od same političke izjave“, izjavio je Gustav Nipe, dvadesetjednogodišnji izvršni direktor Piratskog Internet provajdera.

Ukinuti sistem zaštite patenata?

Nipe je, kao i ostalih devedeset odsto probnih korisnika ovog provajdera u gradu Lund, član švedske Piratske stranke, koja se, sudeći prema njenoj Internet stranici, zalaže za reformu Zakona o autorskim pravima. Uz to, ukidanje sistema patenata, kao i pravo na privatnost, visoko su na listi prioriteta u programu ove stranke.

Međutim, kritičari naglašavaju da ovaj provajder pokušava da se izbori za pravne instrumente kojima bi kontrolisao ilegalne aktivnosti, pre svega pružajući ljudima mogućnost da anonimno međusobno „dele“ ilegalne podatke (fajlove) poput filmova, muzičkih datoteka i različitih programa, putem Interneta.

Henrik Ponten, pravni zastupnik Švedske uprave za borbu protiv piraterije kaže da su „svakog meseca suočeni sa sličnim dešavanjima, jer ljudi, koji su na piratskoj strani, pokušavaju da se sakriju“.

Članstvo švedskih Pirata se proširuje...

Inače, Piratska stranka se nedavno udružila sa jednim od najpopularnijih Internet snabdevača ilegalnim kopijama filmova, muzike i ostalih kompjuterskih sadržaja – pretraživačem „Pajrt bej“ (The Pirate Bay), koji je osnovala istoimenena švedska anti-autorska organizacija 2003. godine. Da ne bude zabune, u Švedskoj se njemu slični, takozvani torent-trakeri, ne smatraju ilegalnim.

u nastavku: Zaštita za čelne ljude "Pajret beja"

Ipak, i pored toga, osnivači ove Internet stranice su prošle godine proglašeni krivim zbog pružanja podrške u kršenju autorskih prava, zbog čega su osuđeni na godinu dana zatvora i tri miliona evra odštete. Trenutno je u toku žalbeni postupak.

Lideri Piratske stranke su nedavno saopštili da će, ukoliko se izbore za poslanička mesta u nacionalnom parlamentu, Rikstagu, ove jeseni, ugostiti predstavnike Internets stranice „Pajrt bej“, i na taj način ih zaštititi od daljeg krivičnog gonjenja. Iako ih trenutno nema u zgradi parlamenta u Štokholmu, dva člana Piratske stranke sede u Evropskom parlamentu u Briselu.

Problemi sa zakonom neizbežni?

Ponten veruje da će ovaj piratski provajder biti proglašen ilegalnim, jer svi provajderi imaju obavezu da dostavljaju Aj-Pi adrese kada od njih to zatraži inspekcija. Za sada ostaje nejasno šta će se dogoditi ako ovaj provajder ne bude imao te podatke u početku. On kaže, da će, čak iako se ta kompanija bude nalazila u okvirima zakona, švedsko društvo biti protiv.

NO FLASH Symbolbild Internet Sicherheit
Foto: AP

"Ako budu uspešni, to znači da će se svi koji obavljaju neke krivične radnje, moći da se pozivaju na njih. Ako to bude slučaj, onda to neće biti problem za našu Upravu, već će to biti problem čitave zajednice“, kaže Ponten, dodajući da će to biti konačno „razlog da društvo učini nešto kada je reč o internet uslugama, budući da nikada neće prihvatiti da neki provajder bude sigurna luka za kriminalce“.

S druge strane, prvi čovek Piratskog provajdera, podvlači da se oni neće baviti promovisanjem bilo kakvog ilegalnog ponašanja. "Naša kompanija se ne zalaže protiv dostavljanja podataka. Mi se borimo protiv direktive o čuvanju podataka“, objašnjava Nipe.

Direktivu Švedska još nije počela da primenjuje

Reč je o meri Evropske unije, koju je Evropski parlament usvojio 2006. godine. Ova direktiva, koja je pravno obavezujuća za sve države članice, zahteva od nacionalnih vlasti da čuvaju, odnosno skladište podatke razmenjene telekomunikacijom između šest meseci i dve godine. Na taj način se prate izvori i odredišta razmenjenih informacija, vreme, mesto i trajanje komunikacije, medij putem koga je komunikacija posredovana, što uključuje Aj-Pi adrese, vreme svake elektronske pošte, telefonskog poziva i tekstualne poruka.

Iako je direktiva državama upućena u pogledu cilja koji treba postići, ali i roka, osim u Švedskoj, ona se još ne primenjuje u nekolicini država. Čak su Ustavni sudovi Nemačke i Rumunije, gde je direktiva doživela svoju primenu kroz nacionalne zakone, proglasili ove mere neustavnim.

"Zakon jasno kaže – ako imate podatke kao neko ko pruža Internet usluge, onda ste u obavezi i da ih dostavite odgovornom telu. S druge strane, ako ih nemate, ne možete ni da ih dostavite. Oni, za sada, još nisu u obavezi da čuvaju takve podatke“, kaže Martin Šulc, profesor prava na Univerzitetu u Štokholmu.

Prvo izbori, pa onda primena propisa

Primena u Švedskoj se očekuje na jesen, kada se u ovoj državi, članici EU, ali ne i evrozone, održavaju parlamentarni izbori.

Argument, koji bi mogli da koriste zagovornici borbe protiv ove direktive, smatra profesor Šulc, jeste da je ona u suprotnosti sa Članom 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima, koja svim građanima Evrope garantuje pravo na sigurnost i privatan život.

Deni Obrajen, koordinator-savetnik u Komitetu za zaštitu novinara, smatra da Piratska partija nastoji da se u ovu svojevrsnu pravnu borbu upusti na način da prikažu da je običnim ljudima teško da se bore protiv evropskih direktiva, jer ne podležu oceni zakonitosti od strane građana.

"Evropskom sudu pravde žalbe mogu da podnesu samo države, njihove vlade i parlamenti“, dodaje Obrajen, zaključujući, da je odluka pojedinca, da se sam aktivira i svoji molbama natera državu da pokrene postupak ocene zakonitosti direktive pred ovim sudom, hrabar i odlučan način da se dođe do cilja.

Autori: Sajrus Fanivar, Relja Božić

Odg. urednik: Jakov Leon