1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Život od socijalne pomoći u Njemačkoj

30. rujna 2009

Nezaposleni u Njemačkoj suočavaju se s besparicom i beznađem. Ipak, osim državne finacijske pomoći postoje i drugi načini da ih se animira i da im se malo olakša položaj.

https://p.dw.com/p/JsDx
Mališan jede varivo od krumpira
Često nedostaje i za topao obrok. A na tanjuru se meso jedva nađe i za blagdane.Foto: picture-alliance/ dpa

Ostati bez posla u Njemačkoj - to za mnoge znači dugoročni put u siromaštvo. Godinu dana nezaposleni imaju pravo na Naknadu za nezaposlenost i ona je 60 posto neto iznosa zadnje plaće. Ako u tom roku osoba nije pronašla posao - i ako domaćinstvo nema drugih primanja, dobiva Naknadu za nezaposlenost II, popularno nazvanu Hartz - IV. Taj se iznos više ne izračunava u odnosu na plaću, već se radi o točno utvrđenom iznosu koji je jednak za sve. Momentalno u Njemačkoj ima 6,7 primatelja Hartza IV. To je velika tema u zemlji, ali ne i za političke stranke koje se uglavnom drže podalje od tog osjetljivog pitanja.

Jedan euro na sat - i smisao za čitav dan

Siromah kopa po kanti za smeće
Pred katedralom u Kölnu se često nađe pokoja boca - od turista kojima iznos kaucije ne znači mnogo. Često je to jedini posao nezaposlenih.Foto: picture-alliance / KPA

Udruga Svetog Teodora u kelnskoj četvrti Vingst zapošljava ljude koji su dugo na zavodu za zapošljavanje i to za tzv. poslove za jedan euro kao što su košenje trave, šišanje grmlja, čišćenje dječjih igrališta. 57-godišnji Hans-Peter-Zimmermann objašnjava što znači: "Posao za jedan euro zapravo znači da dobijete euro na sat, ako idete na usavršavanje, a ako nešto radite, plaćaju vam euro i tridest centi. Dnevno tako zaradite otprilike deset eura, za dvadeset radnih dana to je 200 eura mjesečno."

To je sitna dodatna zarada uz naknadu Hartz IV. Tu naknadu dobivaju dugoročno nezaposleni koji bi mogli raditi kad bi posla bilo. Hartz IV iznosi 359 eura a dodatno dobijaju dodatak za stanarinu. Visina ovog iznosa se ne mijenja.

Siromaštvo u betonskoj pustinji predgrađa

Betonska pustinja u njemačkom predgrađu
Teško se ovo može nazvati domom, ali je barem krov nad glavomFoto: Billderbox

Kelnske četvrti Hönenberg i Vingst smatraju se problematičnim dijelovima grada. Gotovo 40 posto stanovništva ovdje živi od Hartza IV ili socijalne pomoći. Nezaposlenost je ovdje 20 posto. Baš se tu angažira pater Franz Meurer. Organizira ljetne slobodne aktivnosti za djecu iz siromašnih obitelji, u crkvi se besplanto dijele životne namirnce, odjeća, te se poduzimaju razni projekti za nezaposlene. Moto mu je: pokrenuti ljude, pri tome ostati realan. "Probleme pokušavjau rješiti svi. To čini država, to čini uprava, to čini mirovinsko osiguranje. Svi žele rješavati velike probleme i velike programe. I treba, nema ja ništa protiv, ali rezultati dolaze polako."

Meurer želi pokrenuti ljude da sami pokušaju rješiti probleme. Za to trebaju postojati vanjski uvjeti. Kako siromašna četvrt ne bi potpuno postala odbojna i da bi se ljudi tamo mogli barem veseliti lijepom cvijeću, organizirao je radnike za jedan euro da se brinu o zelenim površinama.

Političari ne mare

Hodnik državnog ureda za socijalnu pomoć
Državni službenici jedva da i žele imati veze sa primaocima socijalne pomoći. Ulaz im je zabranjen - bez poziva.Foto: AP

Na žalost, i ova predizborna kampanja je pokazala da mali ljudi i njihovi mali problemi ne stoje visoko na dnevnom redu političkih stranaka. Nisu se puno bavili nezaposlenima. Što se tiče izbornih pobjednika, kršćanski demokrati (CDU) nisu na Hartz IV uopće gubili riječi, već su se više u svojoj retorici koncentrirali na temu "zloupotrebe socijalne pomoći", odnosno kako se bez razloga iskorištavaju državna sredstva. Njihovi novi koalicijski partneri liberali (FDP), zalažu se pak za tzv. "novac za građane" kojim bi se trebao finacirati životni minimum i koji bi trebao zamijeniti različite vrste državne pomoći.

Autor: Julia Elvers-Guyot/ Snježana Kobešćak

Odg. ur.: A. Šubić

Gužva pred uredom za zapošljavanje.
Svakodnevna gužva pred uredom za zapošljavanje. Ima li možda danas posla?Foto: dpa