Što će EU poduzeti u kavkaskoj krizi?
29. kolovoza 2008
Predsjednici Estonije, Letonije i Poljske zatražili su povećanje humanitarne pomoći EU-a za Gruziju kao i slanje međunarodnih promatrača u kriznu regiju. Poljski predsjednik Lech Kaczynski je također najavio da će oni 1. rujna u Bruxellesu "do kraja braniti Gruziju".
Razlika je u detaljima
Diplomati u Bruxellesu pretpostavljaju da će sastanak na vrhu služiti demonstraciji načelnog jedinstva svih 27 članica EU-a u odnosu na Rusiju. No razlika će, kao i obično, biti u detaljima. Jer, dok jedni, u prvom redu nove istočne članice, traže oštrije mjere, iz drugih se zemalja čuju pomirljiviji tonovi. Tako je na izjave francuskog ministra vanjskih poslova Bernarda Kouchnera da bi se moglo razmisliti o sankcijama protiv Rusije njegov njemački kolega Frank-Walter Steinmeier odgovorio kako mu još samo netko treba objasniti kako bi te sankcije trebale izgledati.
Gruzijski predsjednik Mihail Saakašvili u razgovoru za njemačke medije ne dijeli to mišljenje nego kaže kako vjeruje da je Rusija daleko ovisnija o Europi nego obratno. "Rusija je još uvijek vrlo nerazvijeno društvo. Ona je klub stotinu milijardera, a skoro sav ruski novac nalazi se na Zapadu. Oni misle da će Europa podići malo prašine i onda nakon nekog vremena sve zaboraviti. Ali Europa mora pokazati da se ne boji i da je u stvari napadnuta jedna europska zemlja te da se negativni primjeri iz povijesti ne smiju ponoviti", smatra Saakašvili.
Rastezljive odredbe mirovnog plana
Upućeni pretpostavljaju da neće biti postignuta suglasnost oko konkretnih mjera u rješavanju kavkaske krize, pa će odluka o tome biti odgođena za kasnije. Predviđa se da će biti govora o humanitarnoj pomoći Gruziji i će sudionici kriznog sastanka na vrhu ponovo zatražiti potpunu provedbu mirovnog plana, koji je na žalost takav da dio njegovih odredbi svaka strana može tumačiti na svoj način.(ajg)