1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Što se događa s burzom u Kini?

H. Spross, G. Dominguez29. srpnja 2015

Početkom ovoga tjedna kineske su burze zabilježile golem pad - već drugi ove godine. Stručnjaci pokušavaju otkriti uzroke i predvidjeti kako će to utjecati na tržišta vrijednosnicama širom svijeta.

https://p.dw.com/p/1G6UW
Foto: Getty Images/AFP

Već u lipnju su kineske burze zabilježile spektakularan pad vrijednosti i sad se to opet dogodilo: u ponedjeljak 27.7. su vrijednosti dionica na burzama u Šangaju i Šenženu opet naglo pale, a i u utorak, usprkos novim intervencijama kineske vlade, zabilježen je manji pad.

Samo u jednom danu je referentni indeks izgubio preko 8% svoje vrijednosti što je najveći dnevni gubitak od veljače 2007. To je službeni Peking navelo na drastične mjere: vlada je najavila da će država kupovati dionice, a i kineska središnja banka je najavila "različite mjere fiskalne politike primjenjene likviditetu". Usprkos svemu tome su i ovoga utorka glavni indeksi nastavili padati, doduše mnogo sporije: CSI 300 za 0,2%, a Shanghai Composite Index za 1,7%.

Golema intervencija države

Jer analitičari ne vjeruju da takve državne intervencije i stabilizacijske mjere uopće mogu poslužiti trajnoj stabilizaciji tržišta kapitala u Kini. Već u prvom vratolomnom padu vrijednosti ovoga lipnja kada su vrijednosnice u samo tri tjedna izgubile gotovo trećinu svoje vrijednosti kineska je vlada objavila čitavu zbirku paketa i državnih mjera. Tako su smanjene kamate, olabavljena su pravila za burzovne poslove koji bi bili plaćani kreditima i čak su obećane državne pozajmice burzovnim mešetarima.

Sve to isprva nije moglo zaustaviti pad vrijednosti tako da je država još povrh toga ograničila izlazak na burzu za nove papire (initial public offering) i čak obustavila promet nekima od vrijednosnica. Tek kad je nagovorila 21 najveći fond za trgovanje na burzama na koordiniranu akciju i kad su oni obećali kupiti vrijednosnica u iznosu od preračunato 20 milijardi dolara, stanje se naizgled smirilo. Tim više što su najveći mešetari u zemlji koji su tako na burzu poslali 15 posto svog neto-kapitala, morali obećati kako neće prodavati papire koje imaju sve dok se Shanghai Composite Index (SCI) ne vrati na 4.500 bodova. To se zapravo još uvijek nije dogodilo: on se oporavio sve do 4.211 bodova, ali ovoga ponedjeljka je opet pao na 3.663 boda.

Kineski novac
Tek kad je na burze stigao golem novac - i države i najvećih ulagača, stanje se nakratko smiriloFoto: picture-alliance/dpa

Sve su krivi mladi

Ukratko, nakon pada u lipnju su vrijednosti opet porasle za oko 15%, ali sad je opet izbila panika na burzi. Što se sad dogodilo? Kao što to obično biva kad se nešto dogodi na burzi, različitih tumačenja ima i više nego dovoljno. Britanski list Economist u svakom slučaju daje jedno veoma zanimljivo tumačenje: krivi su mladi špekulanti koji su preplavili tržište vrijednosnica.

Kad se kaže "mladi" onda se to doista tako i misli: 2004. je po istraživanjima tog lista samo 28% sudionika na tržištu kapitala u Kini bilo mlađe od 30 godina, prije dvije godine ih je već bilo 36%. 2015. je kinesko tržište vrijednosnica doživjelo procvat i vrijednost mu je samo u godinu dana praktično utrostručena. Istovremeno se u prvom kvartalu 2015. javilo osam milijuna (!) novih sudionika na tržištu vrijednosnica, od kojih je 62% rođeno nakon 1980., a samo 5% je starije od 55 godina.

Promatrači zbivanja na kineskim burzama tu vide povezanost s ovim golemim oscilacijama vrijednosti. Oko 80% transakcija tamo ne provode institucionalni ulagači, nego privatne osobe i mladi mešetari su se pokazali kao "osobito agresivni" kada je riječ o kupnji vrijednosnica na kredit. Mlade očito sve više privlači moguća lagana i brza zarada na burzi.

Burza
Špekulanti na kineskim burzama su vrlo agresivni u utrci za dobiti. Naravno, to rijetko dobro završava.Foto: Getty Images/AFP

"Već sam trudna"

Ali kad vrijednosti rastu nebu pod oblake, onda je teško odoljeti toj napasti. Poznata je priča o Charlesu Lindberghu koji je izbjegao slom burze zato jer je prodao sve svoje dionice prije krize nakon što je, kako je govorio, "čuo svoju sobaricu i vrtlara kako razgovaraju o vrijednosti dionica". Sada se takvi razgovori vode preko socijalnih mreža pa tako i jedna kineska blogerica piše: "Burza se ponaša slično kao tvoj ljubavnik. Već te je mnogo puta prevario, ali vjeruješ da će se popraviti i da će ti biti vjeran. Ali on uvijek iznova prelazi granicu koju mu postaviš i povrijedi te. Ali što da radiš? S njim si već ostala u drugom stanju."

Bez obzira što bio uzrok ovog pada vrijednosnica, među stručnjacima postoje različita mišljenja i o tome u kojoj će mjeri ovi gubici na burzi utjecati na "realno" kinesko gospodarstvo - i samim time na gospodarstvo čitavog planeta. Wei Yao, stručnjakinja za kinesko gospodarstvo pariške Bank Societe Generale, smatra da će to svakako imati bolnih posljedica i da će se gospodarski rast usporiti za pola, možda i čitav postotak u slijedećih godinu dana. Ali kada je riječ o "zdravlju" kineske države, ona ima razmjerno malo svoje vrijednosti u dionicama (6% u prosincu 2013.), ali Wei Yao prije svega računa na povjerenje potrošača. "Sve dok tržište rada ostane stabilno, neće se bitno smanjiti ulaganja zbog ovih gubitaka na burzi", smatra ova ekonomistica.

Pendrekom protiv "krivca"

Jedino u čemu su ekonomski stručnjaci suglasni jest da će se službeni Peking vrlo brzo morati odlučiti što hoće i kako namjerava djelovati na tržištu kapitala: hoće li ga ostaviti da slijedi zakone tržišta ili će ovako masovno intervenirati - i time možda uzrokovati još veći kaos.

Za sad se čini kako namjerava i dalje željeznom rukom nadzirati tržište vrijednosnica. Naime, sada je objavljeno slijedeće priopćenje: "Na temelju izvješća s burzi i pritužbi građana, Ured za nadzor prometa vrijednosnicama je već počeo istragu zbog počinjenog kaznenog djela. Ova akcija treba pronaći glavni uzrok masovne prodaje dionica 27. srpnja ove godine."