1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Što može donijeti prvi susret Vučića i Kurtija?

Marina Maksimović
15. lipnja 2021

Aleksandar Vučić i Albin Kurti u Bruxellesu će u utorak (15.6.) prvi put oči u oči razgovarati o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine. Dva jaka lidera s dva jaka mandata - brže do rješenja ili do novih problema?

https://p.dw.com/p/3usJJ
Vučić i Kurti

Dijalog Beograda i Prištine o normalizaciji odnosa traje već deset godina, a nastavit će se sastankom na najvišoj političkoj razini 15. lipnja kada će za isti stol u Bruxellesu po prvi put zajedno sjesti predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić i kosovski premijer, Albin Kurti.

Iz Europske unije (EU), koja je glavni posrednik u ovom procesu, pred novu rundu poručuju da je jedino očekivano i izvjesno da se Vučić i Kurti sastanu, te da se ne mogu predvidjeti niti eventualni rezultati razgovora niti potencijalni sljedeći koraci u procesu.

”Oba sugovornika su se obvezala da će doći na sastanak u utorak. Ništa dalje od toga ne možemo planirati. Hoće li naći zajednički jezik ili ne, hoće li svi biti konstruktivni, hoće li se dogovoriti kako dalje s procesom ili neće, sve to ostaje da se vidi u utorak”, navode diplomatski izvori iz EU-ove službe za vanjske poslove.

Ovako oprezne procjene posrednika u dijalogu utemeljene su na činjenici da dva pregovarača dolaze s potpuno različitim pozicijama kada je u pitanju gotovo sve: od okvira, načela, sadržaja pa do ishoda dijaloga o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine.

Josep Borrell
Josep Borrell, šef vanjske politike EU-aFoto: Russian Foreign Ministry/REUTERS

Za premijera Kosova, njegovim ulaskom u proces pregovora počinje ”novi dijalog”, koji se, kako kaže Kurti, ne može nastaviti na onome što su radile prethodne vlasti u Prištini.

”Želimo dobro pripremljen dijalog gdje ćemo svi biti ravnopravni”, navodi Kurti i ponavlja svoj osobni stav da rješenje dijaloga vidi u međusobnom priznanju.

Za predsjednika Srbije međusobno priznanje ne dolazi u obzir. Vučić rješenje vidi u kompromisu, koji ”široko definira” obranom državnih i nacionalnih interesa Srbije i srpskog naroda. Beograd na prvo mjesto svojih interesa u dijalogu trenutno stavlja formiranje Zajednice srpskih općina (ZSO). Na stav Kurtija da na teritoriju Kosova ne može biti formirana jednoetnička zajednica, Vučić mu poručuje da ni ne dolazi na sastanak u Bruxelles ako tamo ne želi razgovarati o formiranju ZSO.

Hoće li biti intervencije Bidena?

Imajući u vidu ovako različite pozicije, kao i činjenicu da se dva lidera po prvi put susreću ”oči u oči”, dok su do sada samo ”na daljinu” komentirali međusobne stavove, u Uniji predviđaju moguće scenarije.

”Ako sve krene u pozitivnom smjeru, možda se lideri odluče da nakon sastanka, predviđenog da traje oko četiri sata, nastave razgovore na bilateralnom ručku što ćemo im svakako omogućiti. Ako dođe do nepredviđene situacije, nekog problema ili se netko od sugovornika ne složi s nastavkom procesa, šef diplomacije EU-a, Josep Borrell spreman je o tome već isti dan, licem u lice, razgovarati i s predsjednikom SAD-a, Josephom Bidenom - s kojim se sastaje u okviru samita EU-SAD”, navode diplomatski izvori EU-a.

Primjetno je da od dolaska nove administracije u Washingtonu, EU sve češće govori u množini o ”očekivanjima EU-a i SAD-a” od Beograda i Prištine. Nakon što je Kurti otvoreno dao do znanja Bruxellesu da će se na razgovorima s Beogradom pojaviti kada ”bude bio spreman”, a ne kada to najavi glavni EU-ov posrednik Borrell, od SAD-a se očekuje da iskoristi svoj utjecaj i ”spremi” kosovskog premijera za konstruktivne pregovore.

Dva lidera s jakim mandatima - problem ili rješenje?

Poznavatelji lika i djela Albina Kurtija upozoravaju da je on ”teži za suradnju ” (i za Bruxelles, ali i za Washington) od njegovih prethodnika na čelu kosovskih vlasti i u dijalogu s Beogradom.

Kao svojevrstan odgovor kosovskom premijeru, EU pred sastanak u utorak naglašava da ”nema novog dijaloga” već da je u pitanju proces koji traje od 2011. godine i koji je ”ostao isti bez obzira na promjene partnera u razgovorima i vlade u Beogradu i Prištini”.

U jednom od radnih dokumenata Europske službe za vanjske poslove, predstavljenom Vijeću EU-a prošlog mjeseca, predviđa se mogućnost da do konca 2021. dođe do postizanja pravno obvezujućeg sporazuma između Beograda i Prištine.

Mnogi bi to ocijenili kao neutemeljeni optimizam u situaciji kada se ne može predvidjeti ni tijek samo jednog jedinog sastanka. S druge strane, ako dva lidera s tako nesporno jakim mandatima, koje su dobili od građana, uspiju naći prostor između interesa i kompromisa, možda rješenje ”kosovskog pitanja” nikada nije bilo bliže.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android