1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Čije je Dječje selo u Lozici kraj Dubrovnika?

22. prosinca 2010

Povrat imovine izvan granica zemlje veliki je problem za Bosnu i Hercegovinu. Susjedi osporavaju vlasništvo, a i sama BiH nije dovoljno organizirana. Jedan od primjera je i Dječje selo u Lozici kraj Dubrovnika.

https://p.dw.com/p/QiAt
Lozica kraj Dubrovnika
Lozica kraj Dubrovnika - ekskluzivna lokacija na Jadranu vrijedna je milijune euraFoto: DW

Više od tri desetljeća, od 1957. do 1991. godine, su Crveni križ Bosne i Hercegovine i Crveni križ Novo Sarajevo zajednički organizirali ljetovanja djece u Lozici kod Dubrovnika. Tijekom rata u Hrvatskoj ti objekti su devastirani, inventar je raznesen, a jedino su vanjski zidovi ostali u dobrom stanju, kaže Asad Kučević tajnik Crvenog križa Novo Sarajevo. Usprkos tome je ta imovina još uvijek vrijedna milijune eura, a Lozica je ekskluzivna lokacija i pravi biser u dubrovačkom kraju. Ali vlasnici tog bisera do njega ne mogu doći.

Kako bi imovinu vratili u svoje vlasništvo, iz Crvenog križa BiH su se obraćali na različite adrese, no do danas nije načinjen nikakav napredak, kaže Kučević: „1997. godine podnijeli smo prvi zahtjev za povrat imovine. Ali sve do današnjeg dana vlasti u Dobrovniku nisu taj naš zahtijev riješile.“

Objekti u Dječjem selu su većinom devastirani
Objekti u Dječjem selu su većinom devastiraniFoto: DW

Propada imovina vrijedna milijune eura

Radi se o 4.500 kvadratnih metara kvadratnih s nekoliko objekata. Dječije selo posjeduje zemljište uz morsku obalu, vlastitu plažu, specijalno izgrađeni podvožnjak iza kojeg se nalaze hotel s tri kata i dvije luksuzne vile.

„Za objekte u Lozici tvrdim da su meta pljačke imovine BiH na jugu Hrvatske“, kaže bivši član Komisije za državnu svojinu BiH Muharem Cero. „Hrvatske vlasti jednostavno ne dopuštaju pravo pristupa našoj imovini, iako je ona upisana kao vlasništvo BiH. Sporazum o sukcesiji međunarodni je sporazum, što znači da ga nijedna zemlja ne može kršiti svojim zakonima ili uredbama”, naglašava Cero.

Novo Sarajevo tužilo Dubrovnik

Budući da na svoj zahtijev bosanskohercegovačka strana nije dobila pozitivan odgovor, podignuta je tužba. To je još 2008. godine učinio Crveni križ Novo Sarajevo, dok Crveni križ BiH priprema dokumentaciju za svoju tužbu. Iz ureda dubrovačkog gradonačelnika Zoran Obradović, stručni suradnik za odnose s javnošću, kaže da Grad Dubrovnik osporava navode iz službenog zahtjeva iz 2008. godine. „Traži se utvrđivanje prava vlasništva nad objektom,“ kaže Obradović.

Na sljedećoj stranici: BiH nema potrebnu dokumentaciju

Još 1991. godina Vlada RH donijela je uredbu kojom je zabranila raspolaganje nekretninama na svojoj teritoriji. To je objašnjeno i delegaciji Crvenog križa BiH koja je u Dubrovniku i Zagrebu razgovarala s nadležnima za imovinu, s ciljem da dođe do svog objekta.

Tajnik Crvenog križa iz sarajeva, Asad Kučević
Tajnik Crvenog križa iz sarajeva, Asad KučevićFoto: DW

BiH nema potrebnu dokumentaciju

Bosna i Hercegovina već godinama ima problem s korištenjem imovine kojoj je vlasnik. Zbog unutrašnjih nesuglasica vlasti nisu uspjele napraviti popis cjelokupne državne imovine u zemlji i inostranstvu. U cijelu se priču nedavno uključila i međunarodna zajednica u BiH. Umjesto domaćih vlasti Ured visokog predstavnika za BiH popisat će svu imovinu kojoj je vlasnik bila SR BiH na dan 31. prosinca 1991., te imovinu koju je BiH dobila sukcesijom bivše SFRJ.

“Lokacija imovine nije relevantna za popis. Popis će imati isti obim kao u odluci Vijeća ministara BiH iz travnja 2009., kada je formirana njegova vlastita Grupa za popis. Ovo pokriva svu imovinu za koju se utvrdilo da je u vlasništvu ili na raspolaganju bila organima SR BiH na dan 31. prosinca 1991. ili organima SFRJ, a nalazi se na teritoriji BiH”, objašnjava Oleg Milišić, glasogovornik Ureda Visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH.

Glasogovornik OHR-a u Sarajevu Oleg Milišić
Glasogovornik OHR-a u Sarajevu Oleg MilišićFoto: DW

Nadaju se dogovornom rješenju

U Crvenom križu su uvjereni da će u ovoj borbi za svoju, ali i državniu imovinu, izaći kao pobjednici, jer kažu da vladavina prava mora pobjediti a i Republika Hrvatska koja je pred vratima Evropske unije neće sebi dopustiti da zbog toga ima problema s Crvenim križom koji je jedna od najvećih svjetnih organitzacija.

Ali vlasti u Hrvatskoj to vide drugačije. Zbog toga će, kako stvari sada stoje, spor između Bosne i Hercegovine i Hrvatske morati rješavati Europski sud za ljudska prava u Strassburgu – možda teka kada Hrvatska već bude članica EU-a.

Autor: Sanel Kajan

Odg. ur.: Z. Arbutina