Zvizdić za DW: ″Nitko u Europi ne podržava promjenu granica″ | Politika | DW | 14.08.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Zvizdić za DW: "Nitko u Europi ne podržava promjenu granica"

Nakon susreta sa Angelom Merkel, predsjednik Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić je uvjeren kako i Berlin podržava njegovu zemlju u eurointegracijama i kako „nitko ozbiljan“ uopće ne razmišlja o promjenama granica.

Praktično prvog radnog dana nakon ljetne stanke, njemačka kancelarka Angela Merkel je u Berlinu primila predsjednika Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, Denisa Zvizdića. Nakon tog susreta je i naša novinarka Zorica Ilić razgovarala sa bosanskohercegovačkim političarom.

DW: Gospodine Zvizdić, što je, po Vašem mišljenju, bila najvažnija poruka ovog susreta?

Zvizdić: Posjeta je važna jer je potvrđena europska perspektiva BiH, potvrđen je naravno slijedeći korak koji je vezan za proces NATO integracija, a to je aktivacija Akcionog plana za članstvo (MAP). Za nas je izuzetno važna poruka o poštivanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta svih zemalja na Zapadnom Balkanu, a to znači da nema promjene granica. To je poruka onima koji ponovo pokušavaju igrati te velikodržavne igre, dakle bezrazložno pokušavaju stvoriti nove tenzije.

O nepromjenjivosti granica je jasna bila i kancelarka. Znači li onda da i ona shvaća vrlo ozbiljno prijetnje promjena granica?

Ja mislim da te prijetnje o granicama prije svega dolaze od ljudi koji nemaju politički kapacitet da bilo što mogu ozbiljno uraditi na tom pitanju nego to predstavlja dio njihove predizborne, radikalne retorike i da se one upravo tako i razumijevaju. Dakle kao neozbiljni pokušaji ostvarivanja nekih ciljeva koji trebaju biti davno zaboravljeni jer su ih nekada propagirali ljudi koju su osuđeni ratni zločinci. I koji su završili su na smetlištu povijesti.

Sa Akcionim planom NATO-a se slaže i RS

No očito nisu zaboravljeni kod onih koji veličaju te ratne zločince i koji i govore o granicama. Dakle ni njihove ideje nisu mrtve?

Nažalost, to su bili njihovi nalogodavci i bivši mentori koji su završili kao osuđeni ratni zločinci. Samim tim će i završiti na smetlištu povijesti, a njihove sadašnje ideje su nedosanjani snovi. Ovo im je poruka da se konačno probude, da se okrenemo pravim demokratskim vrijednostima, suradnji u regiji, procesima povjerenja i pomirenja. Da naš zajednički motiv budu europske integracije. To je bit ove poruke. Potpuno je jasno da nitko u Europi, nitko od ozbiljnih europskih lidera ni država ne stoji iza takve priče (promjene granica - op. red.)

Merkel i Zvizdic

I njemačka kancelarka vjeruje kako bi BiH već do kraja godine mogla postati članicom Akcionog plana NATO-a.

Kancelarka Merkel je optimistična da bi Bosna i Hercegovina već do kraja godine bila prihvaćena u Akcioni plan NATO-a. Kako je to moguće, obzirom na protivljenje u Republici Srpskoj?

Mislim da je to sasvim moguće i mislim da se na pogrešan način interpretira „protivljenje iz RS-a". Riječ je o onoj fazi NATO integracije BiH oko koje je postignut potpuni politički konsenzus svih parlamentarnih stranaka, da kažem vladajućih stranaka u ovoj koaliciji. Riječ je dakle o aktivaciji MAP-a, a ne o punopravnom članstvu u NATO-u kao što pogrešno cijelo vrijeme pokušavaju predstaviti retroaktivne snage u RS-u. Dakle mi smo riješili veliki dio Talinskih uvjeta koji su vezani za MAP. On bi sigurno bio aktiviran i ranije da nije riječ o predizbornom periodu, a ovako će biti do kraja godine. Bit će to važna poruka za očuvanje mira i stabilnosti u BiH.

Kandidat za članstvo EU „u ovom mandatu"?

Za razliku od Akcionog plana, kancelarka nije niti spomenula datum kad bi Bosna i Hercegovina dobila i status kandidata Europske unije, što ste i Vi osobno rekli, kad ste 2015. preuzimali predsjedavanje Vijećem ministara, da bi bila kruna ovog mandata.

Precizan datum ne, ali mogućnost dobivanja kandidatskog statusa u vrijeme trajanja mandata Europskog parlamenta i Europske komisije je spomenut. Ono što je važno da je Vijeće ministara realiziralo do sad sve naše obaveze sa europske agende BiH. Usvojili smo sve potrebne akte, sve potrebne strategije, odgovorili na bazni Upitnik, riješit ćemo i dodatna pitanja tako da ne očekujemo nove uvjete za dobivanje kandidatskog statusa. Mi ćemo biti spremni da već na kraju ove godine zatražimo, lobiramo i očekujemo da se počne pripremati pozitivno mišljenje za BiH. Mandat Europske komisije i Parlamenta traje do svibnja slijedeće godine i do tad postoje vrlo ozbiljne pretpostavke da BiH ostvari taj zadani cilj.

No izbori u Bosni i Hercegovini su mnogo prije slijedećeg svibnja.

Pitanje je do kada će trajati mandat ovog Vijeća ministara. Ja bih želio da se novo imenuje što je prije moguće. No podsjećam Vas da smo i mi imenovani nekih šest, sedam mjeseci nakon održanih izbora, tako da bi se kraj mandata ovog Vijeća ministara i dobivanje kandidatskog statusa moglo preklopiti. Međutim, mnogo je važnije naglasiti kako ćemo mi ispuniti sve one obaveze koje ima Vijeće ministara. Kad će Europska komisija odlučiti, to ovisi od njih.

Bosnien und Herzegowina Kommunalwahlen (Klix.ba)

I nakon prošlih izbora u Bosni i Hercegovini je potrajalo dok nije formirana vlada. Utoliko nije nerealno da ovo Vijeće ministara bude na čelu i slijedećeg svibnja...

Kompromis i odluke Sejdić i Finci i Daytona

Kad smo kod izbora u Bosni i Hercegovini, kancelarka je izrazila žaljenje što nije riješen problem Izbornog zakona. O čemu ste razgovarali?

Ništa posebno, osim da Vijeće ministara nije bilo uključeno u prijedlog ili prijedloge izrade Izbornog zakona. Ono što je demokratski standard u Europi jest kako se mora poštovati suverenitet građana, ne samo etničkih zajednica ili naroda i ono što se očekuje jest da se nađe balans između etničkog i građanskog. Izborni zakon treba biti kompromis svih onih koji sudjeluju u njegovom kreiranju i usvajanju. On ne može biti produkt niti od pojedinca, niti samo jedne političke stranke. On mora poštovati međunarodne standarde, odluke Ustavnog suda BiH, ali naravno i presudu Sejdić i Finci.

Što je mišljenje kancelarke Merkel u toj dvojbi nacionalnog i građanskog prava?

Mislim da je samom presudom rečeno da taj konsenzus koji treba biti postignut na neki način mora biti balans između demokratskih standarda EU i specifičnosti koje u svom ustavnom rješenju i u svojoj tradiciji ima BiH.

Sarajevo prati što se dešava sa izbjeglicama

U razgovoru u Berlinu je bilo riječi i o izbjeglicama gdje Vam je kancelarka obećala podršku u rješavanju te krize. No Vi ste više puta prijetili kako će „BiH promijeniti svoju taktiku ukoliko EU postane slijepa ulica", odnosno da Bosna i Hercegovina neće postati okupljalište izbjeglica koji neće moći dalje. Na konferenciji za novinare u Berlinu to niste ponovili, je li bilo konkretnih dogovora?

EU nije postala slijepa ulica. Sve naznake integralnog rješenja i rješenja EU govore o tome da oni neće postati slijepa ulica, da će se nastaviti poštivati međunarodni standardi. Oni koji zatraže međunarodnu pravnu zaštitu će je i dobiti. Mi ćemo pratiti dinamiku EU, bit ćemo dio integralnoga rješenja i u tom smislu naravno i dalje očekujemo i tehničku, i financijsku i stručnu pomoć EU. Vijeće ministara neće odustati od svoja tri proklamirana pristupa rješavanju povećanoga broja migranata. To je dakle humani pristup, jer su i građani BiH bili u sličnoj situaciji, a nastavit ćemo poštovati međunarodne standarde i domaće zakone. BiH može upravljati sa povećanim brojem migranata u ovome kapacitetu. Pratit ćemo situaciju i nagovještaje da li će doći do novog vala migranata koji bi išli od Grčke preko Balkana.

Vi ste sami najavili takav „novi val" na Balkanskoj ruti.

Postoje takve informacije. Upravo zbog toga pratimo situaciju. Zatražili smo i dobit ćemo pomoć Frontexa i EU. I sasvim sigurno uz pomoć EU mi ćemo u konačnici moći snaći sa povećanim brojem migranata na tzv. Bosanskohercegovačkoj ruti. Treba imati na umu da je u BiH od početka godine ušlo oko 10.000 migranata, a da je napustilo više od 6.000.

Kroatien Brückenbau Halbinsel Peljesac (picture-alliance/dpa/T. Brey)

"Hrvatska je prijatelj BiH", misli Zvizdić. Ali makar o tome nije bilo riječi u Berlinu, on misli kako je i pitanje Pelješkog mosta trebalo riješiti dogovorom.

„Tajne agende" – i Hrvatske?

U rješavanju problema izbjeglica je važna i suradnja sa susjedima, što je pohvalila i kancelarka Merkel. No Vi često tvrdite kako i neki političari u BiH i u zemlje u regiji „vjerojatno imaju neke tajne agende". Koje su to tajne agende?

Kad govorimo o poboljšanju suradnje u regiji Zapadnog Balkana onda za to zaista imamo čvrste argumente. Samo mi premijeri smo se posljednjih godinu dana sastali deset, jedanaest puta. Svaki put je dogovoren neki novi oblik suradnje. S druge strane čujemo neke nove ideje o mogućim promjenama granica, potpuno neutemeljene moralno, pravno, povijesno besmislene izjave o povezivanju Republike Srpske sa statusom Kosova, vidimo da se glorificiraju ratni zločinci... To dakle govori da pojedini dužnosnici nisu odustali od velikodržavnih ideja na ovim prostorima.

Za „dvostruki odnos" prema BiH optužujete i Hrvatsku. Spominjete i početak izgradnje Pelješkog mosta i Zakon o sukcesiji imovine. Jeste li razgovarali o tome sa kancelarkom?

Razgovarali smo generalno o odnosima u samoj regiji. Što se tiče naših odnosa sa Hrvatskom s jedne strane su jako dobri. Hrvatska je prijatelj BiH, ali postoje segmenti koje ste upravo spomenuli i u kojima se ne pokazuje dovoljno političke volje da se pitanja riješe na obostrano zadovoljstvo. Prvo je pitanje naše imovine. Što se tiče Pelješkog mosta, tu je stvar jednostavna. BiH nema ništa protiv da Hrvatska poveže svoju teritoriju. Mi želimo da se definira i odredi koridor do otvorenog mora za BiH. Ako Pelješki most ne predstavlja smetnju, onda to nije problem. Ali nam se to mora praktično dokazati.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva