Zelenski: „Oslobođene stotine naših gradova i sela“ | Politika | DW | 12.09.2022

Upoznajte novu internetsku stranicu DW-a

Pogledajte beta verziju dw.com. Nismo još gotovi! Vaše mišljenje nam može pomoći da se poboljšamo.

  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Ukrajina

Zelenski: „Oslobođene stotine naših gradova i sela“

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio je u video-poruci da je vojska njegove zemlje oslobodila strateški važan grad Izjum te puno drugih naselja. U dijelovima istočne Ukrajine trenutno nema struje.

Ukrajinska vojska je, sudeći po riječima predsjednika Volodimira Zelenskog, od ruskih trupa oslobodila strateški važan grad Izjum koji se nalazi na istoku zemlje. Vojska je „oslobodila stotine naših gradova i sela“, među njima su Izjum, Balaklija i Kupjansk, rekao je Zelenski u video-poruci objavljenoj u nedjelju navečer (naslovna fotografija). Prije toga su vlasti u Kijevu potvrdile prekid opskrbe električnom energijom u većim dijelovima istoka Ukrajine. Odgovornost za taj „blackout“ Ukrajinci su prebacili na Rusiju.

Regije oko Harkiva i Donjecka na istoku Ukrajine su kompletno bez struje, potvrdio je predsjednik Zelenski na Twitteru. „Ruski teroristi ostaju teroristi“, dodao je on. I optužio rusku stranu da se ne fokusira samo na vojne ciljeve, već i da ljude u Ukrajini želi ostaviti bez struje i grijanja.

Kritična infrastruktura

Guverner regije Harkiv je priopćio da su ruski napadi na „važnu infrastrukturu“ prekinuli opskrbu električnom energijom i vodom. Hitne službe su na terenu i pokušavaju staviti pod kontrolu požare koji su izbili na nekim mjestima, dodao je. Guverner regije Dnjepropetrovsk ruskim je trupama predbacio da su napale „energetsku infrastrukturu“, kako bi se osvetili za „poraz na bojnom polju“. Njegov kolega iz regije Sumy je rekao kako nestašica struje pogađa najmanje 135 gradova i sela.

U međuvremenu je u cijeloj Ukrajini bila označena zračna opasnost. Stanovnici Ukrajine preko društvenih mreža su objavili da su čuli eksplozije. U Harkivskoj regiji, odakle su se kratko prije toga povukle ruske snage, gradonačelnik istoimenog grada Harkiva, Ihor Terekhov, na Telegramu je napisao: „Ovo je gnjusna i cinična osveta ruskog agresora za uspjehe naše vojske.“

Protuofenziva napreduje

Ukrajinske trupe su za to vrijeme nastavile protuofenzivu na sjeveroistoku i jugu Ukrajine. Guverner Oleh Synjehubov je priopćio da je više od 40 naselja u Harkivu ponovno pod ukrajinskom kontrolom. Ukrajinski vojni zapovjednik Valerij Salushnjy je potvrdio da je od pokretanja protuofenzive početkom rujna oslobođeno oko 3000 kvadratnih kilometara. 

Dvije trećine ponovno osvojenih područja je zauzeto u vrlo kratkom vremenskom razdoblju, dodao je glasnogovornik ukrajinskog glavnog stožera Oleksandr Shtupun.

Uništeni ruski tenk kod Balaklije

Uništeni ruski tenk kod Balaklije

Rusija priznala gubitke

Rusko ministarstvo obrane je na uobičajenom dnevnom brifingu prikazalo geografsku kartu na kojoj se moglo vidjeti razmjere povlačenja. Po navodima ruske strane, vojska te zemlje kontrolira samo jedan mali dio istoka regije koja se nalazi istočno od rijeke Oskol. Na brifingu dan ranije, na karti se moglo vidjeti kako ruske snage kontroliraju puno veće područje Ukrajine. Navode sukobljenih strana u ovom trenutku je, zbog stanja na terenu, teško neovisno provjeriti.

Nakon poraza u regiji Harkiv, ruske se trupe po navodima vlasti u Kijevu povlače i iz dijelova južne regije Herson. U nekim su mjestima okupatori već napustili svoje položaje, priopćeno je iz ukrajinskog glavnog stožera. U gradu Nova Kahovka ruski su vojnici, kako tvrde Ukrajinci, ispraznili jednu bolnicu, kako bi se u njoj „ukopali“. Ni te navode nije moguće neovisno provjeriti.

Kritike ruskog saveznika

Kremlju odani čečenski predsjednik Ramsan Kadirov za povlačenja iz Harkiva je odgovornost predbacio na rusko vojno zapovjedništvo: „Napravili ste greške i vjerujem da ćete iz toga izvući potrebne zaključke“, poručio je Kadirov ruskim vojnim zapovjednicima preko Telegrama.

I dodao: „Ako u idućih dan-dva ne poduzmete neke promjene po pitanju strategije vojne specijalne operacije, onda ću biti prisiljen kontaktirati vodstvo Ministarstva obrane i vodstvo Rusije kako bi im objasnio stvarno stanje na licu mjesta.“ Promatrači u izjavama Ramsana Kadirova vide znakove mogućih napetosti unutar ruskih redova.

Pritisak na kancelara

U Njemačkoj se nakon posljednjih uspjeha ukrajinskih snaga ponovno rasplamsala diskusija oko isporuke oružja Kijevu. Predsjednica Odbora za obranu u Bundestagu Marie-Agnes Strack-Zimmermann (FDP) u smjeru saveznog kancelara Olafa Scholza (SPD) i savezne ministrice obrane Christine Lambrecht (SPD) apelirala je da korigiraju dosadašnju rezerviranu politiku po tom pitanju. „Želim da kancelar promijeni svoju liniju. Želim da ministrica obrane promijeni svoju liniju“, rekla je političarka njemačke Liberalne strane u ponedjeljak ujutro za TV-postaju ARD.

Bjelorusi se bore rame uz rame s Ukrajincima

Po mišljenju Strack-Zimmermann, Njemačka bi Ukrajincima trebala poslati oklopna vozila tipa „Marder“ i borbene tenkove „Leopard 2“. To je nevjerojatno važno i trebalo bi se odmah napraviti, dodala je. Te poručila: „…svima onima koji to još nisu shvatili, da se u ratnoj situaciji poput ove, uspjeh Ukrajine može potkrijepiti samo ako oni budu imali na raspolaganju oružje koje im je potrebno."

Scholz i Lambrecht do sada su bili protiv izravne isporuke oklopnih vozila „Made in Germany“ Ukrajini. Tijekom vikenda se zahtjeve za slanjem njemačkog naoružanja Kijevu moglo čuti i iz redova vladajuće stranke Zelenih.

ARD/tagesschau/dpa/rtr/DW/ms

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preporuka uredništva