Zapadni Balkan: „Brzo otvoriti pregovore“ | Politika | DW | 22.01.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

zapadni balkan

Zapadni Balkan: „Brzo otvoriti pregovore“

Državna ministrica za Europu Anna Lührmann se u intervjuu za DW založila za bolju perspektivu ulaska u EU za zemlje zapadnog Balkana i dodala kako EU mora održati riječ datu prije svega Albaniji i Sjevernoj Makedoniji.

Adelheid Feilcke, DW: Upravo ste se vratili iz Tirane i Skoplja s jednog od vaših prvih putovanja u inozemstvo – kakvi su Vam dojmovi?

Anna Lührmann: Ponijela sam dobre dojmove. Namjerno sam otputovala u regiju ubrzo po stupanju na dužnost kako bih podvukla perspektivu pristupa Europskoj uniji i bila sam vrlo radoznala što će me tamo dočekati. 

Govorimo o regiji koja nije jednostavna. Dan prije Vas, u Tirani je bio turski predsjednik Erdogan. Albanski premijer Rama je pohvalio to što turski predsjednik drži riječ, sugerirajući time da je s EU drugačije. S pravom?

Meni je vrlo važno da mi kao Europska unija držimo riječ datu Albaniji i Sjevernoj Makedoniji. Zbog toga bi pregovori o pristupu trebali biti otvoreni što prije. Svim snagama se zalažemo da se s puta uklone posljednje prepreke. Smatram da ćemo tu uskoro napredovati.

U Tirani ste naglasili: put integracija vodi preko reformi. Što ste rekli Vašim sugovornicima? Što Albanija još mora učiniti?

Svi znamo da je članstvo u EU zaista povezano s mnogim uvjetima. Države, kako Albanija tako i Sjeverna Makedonija, postigle su veliki napredak, prije svega na planu reforme pravosuđa i to posebno u Albaniji. Zaista je važno da se taj korak reforme pravosuđa nastavi Vetting-procesom (provjera stručnosti, integriteta i imovinskih odnosa svih albanskih sudaca – op.ur.). Za to je potrebna i pomoć oporbe. Pokrenula sam razgovor o tome, ali i općenito čestitala Albaniji na odlučnosti kojom je tijekom posljednjih godina provodila reforme.

I u Skoplju je došlo do zanimljive koincidencija. Bili ste tamo baš kada je nova vlada stupila na dužnost i ubrzo poslije Vas je u Skoplje stigao novi bugarski premijer. Je li to značajan uspjeh ili možda nada?

Vrlo je dobar znak to što se nova bugarska i nova makedonska vlada međusobno približavaju. Nadamo da će i postojeće bilateralne teme biti riješene uskoro, u bilateralnom formatu.

Ohrabrujuće signale iz Bugarske je ponešto prigušilo to što su oporba i predsjednik oštro kritizirali odlučan put novog premijera. Kakvu vrstu podrške nudite Bugarskoj kako bi se držala premijerovog kursa?

Mislim da je vrlo važno da mi kao Europska unija, kao cjelina, a u to spada i Bugarska – držimo riječ datu Albaniji i Sjevernoj Makedoniji.Mi smo spremni podržati procese koji se moraju odvijati, ali to je u prvoj liniji bilateralni proces, i ja smatram da je jedan od prioriteta nove bugarske vlade i napredovanje sa svojom vlastitom reformskom agendom. Postoji velika želja da se povijest prepusti povjesničarima.

Nadležni ste i za njemačko-francuske odnose. Francuska je proteklih godina gajila rezerve prema procesu integracije zapadnog Balkana u EU. Vidite li u Parizu promjene kada se radi o tom pitanju?

Da. Francuska je poslala jasan signal programom svog predsjedavanja Vijećem EU-a, u kojem je jedna od središnjih pitanja – perspektiva pristupa za zemlje zapadnog Balkana. Bit će održana konferencija za zapadni Balkan. Macron je u svom govoru u Strasbourgu još jednom spomenuo temu i pojasnio da postoji ta perspektiva pristupa. Tako gledano, signali iz Pariza su vrlo ohrabrujući.

Kakve nove naglaske namjeravate unijeti u politiku  prema zapadnom Balkanu? Što želite staviti u prvi plan?

Ja sam državna ministrica za Europu i klimu. A za novu njemačku vladu je od središnjeg značaja da u svim oblastima naše vanjske politike u središtu budu europska politika i klimatska politika, kako u bilateralnim odnosima tako i u Bruxellesu. I tijekom mog putovanja sam vrlo jasno stavila do znanja da ćemo uložiti napore u podršku zemljama zapadnog Balkana na planu obnovljivih energija, energetske efikasnosti i zaštite prirode. To je upravo i u Albaniji velika tema.

Adelheid Feilcke und Anna Lührmann

Adelheid Feilcke i Anna Lührmann tijekom intervjua u zgradi ministarstva vanjskih poslova u Berlinu

Prethodna j vlada je u regiji kritizirana zbog toga što je ulagala u „stabilokrate" i bila manje orijentirana na vrijednosti. Hoćete li tu nešto promijeniti?

Njemačka vlada je jasno rekla da će u središtu našeg djelovanja biti politika koja se rukovodi vrijednostima. I to naravno znači da ćemo jasno ukazati na ono što je loše, ako to postoji, ali i podržati stabilnost i pozitivne procese. Sasvim jasno. Za vrijeme mog putovanja sam se namjerno sastajala ne samo s pripadnicima vlasti i oporbe, nego i predstavnicima civilnog društva. I to je sigurno stvar koju želimo nastaviti: suradnja s civilnim društvom, podrška slobodnim, neovisnim medijima, jer to čini demokracije zaista živima.

Vi se želite založiti i za nastavak Berlinskog procesa. Gdje ćete staviti nove naglaske kako biste oživjeli taj proces?

Suradnja s mladima, s mrežom mladih na zapadnom Balkanu, s uredom „Regional Youth Cooperation", zapravo je predivna stvar. Odatle stalno stižu novi impulsi. I tu vidimo i da je važno da se za mlade u zemljama zapadnog Balkana otvori perspektiva koja se sastoji i u tome da će za njih postati lakše da i unutar regije budu pokretljivi  i da unutar regije imaju šanse za obrazovanje i zaposlenje.  

Neke zemlje su dugom čekanju na putu uEU suprotstavile inicijativu „Open Balkans“. Kako gledate na nju?

Isprva imam razumijevanja za to da postoji velika želja da se u regiji surađuje. Istodobno inicijative koje žele jačati regionalnu suradnju moraju stvarno biti i inkluzivne, znači uključivati u sebe i zemlje poput Kosova. To je za nas središnje pitanje. A za to su vrlo pogodni instrumenti Berlinskog procesa. U Sofiji je prošle godine već postignuta suglasnost oko zajedničkog tržišta. I to sada valja konačno i provesti u djelo.

Važna tema na Balkanu je hibridno ratovanje, utjecaj aktera poput Rusije. Što činite protiv toga?

Nudimo EU-perspektivu. Za nas je izuzetno važno da sada moramo jasno reći da su te zemlje dio europske kuće i da stvarno tu pripadaju. Pa i iz geostrateških razloga. Mnogo govorimo u Europi baš o europskom suverenitetu. I ako želimo biti suvereni kao Europljanke i Europljani, moramo stvarno postići stabilnost i suradnju na zapadnom Balkanu, koji zapravo već i jest u europskoj kući, samo ne i formalno. I zbog toga mi to leži na srcu.   

Anna Lührmann (38) je od kraja prošle godine je državna ministrica u Ministarstvu vanjskih poslova zadužena za europsku i klimatsku politiku. Političarka Zelenih je od 2002. do 2009. bila zastupnica Bundestaga a od 2018. do 2021. profesorica političkih znanosti na Sveučilištu u Göteborgu. Od 2021. je ponovo zastupnica Bundestaga.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu