Zaokret Europske središnje banke stiže suviše kasno? | Gospodarstvo | DW | 10.06.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Komentar

Zaokret Europske središnje banke stiže suviše kasno?

Europska središnja banka konačno je prepoznala da je visoka inflacija opasnost i najavljuje povećanje kamatnih stopa. Problem je što to možda stiže suviše kasno, ocjenjuje urednik gospodarske redakcije DW-a Henrik Böhme.

Pritisak je na kraju bio prevelik. Inflacija koja je sve više ulazila u eurozonu ipak nije bila „privremena pojava“, kako su to početkom godine proklamirali čuvari valute u kulama Europske središnje banke (ESB) na istoku Frankfurta. Ne, sve više cijene energenata i hrane, koje sve više opterećuju industriju i potrošače, postale su opasnost – za gospodarstvo, gospodarski rast i društvo u cjelini.

Vlade širom Europe pokušavaju poduzeti protumjere, Berlin na primjer s isplatom dodatka za energente za svako domaćinstvo, popustom na gorivo i kartom od devet eura za lokalni prijevoz. Ali jedini koji zaista mogu učiniti sve kako bi zaustavili rast cijena jesu bankari iz ESB-a. Samo oni mogu otvoriti ventil kamatnih stopa. A tek kada kamate porastu, postoji nada da će cijene prestati rasti. To je uobičajeno rješenje – osim u Ankari, ali to je već neka druga priča. Tamo svemoćni predsjednik smatra da su visoke kamate krive za rast cijena.

No odluka Upravnog vijeća Europske središnje banke djeluje čudno. Poslije jedanaest godina ponovo se povećavaju kamatne stope, ali iako su bankari ESB-a na čelu s Christine Lagarde posljednjih tjedana više puta na to pripremali tržišta, oni su propustili priliku da to učine već ovog četvrtka i odgodili su to za sljedeći sastanak koji je zakazan za 21. srpnja. Izgubljeno vrijeme!

Zašto gubiti vrijeme?

Henrik Böhme

Henrik Böhme

Izgubljeno, jer se sa svakim tjednom koji prođe učvršćuju očekivanja potrošača da će cijene i dalje rasti. „Svatko tko koketira s inflacijom, s njom će se i vjenčati“, rekao je bivši predsjednik Bundesbanke 1970-ih. Drugim riječima, rast cijena je pokretač inflacije. Sada će u nekom trenutku sindikati morati tražiti znatno veće plaće, što će za posljedicu imati – rast cijena. Ta takozvana „spirala cijena-plaće" može se usporiti samo uz velike muke i poteškoće. Potez koji je najavio ESB je dakle ispravan, ali mogao bi doći suviše kasno i ne biti dovoljan.

Naravno, burza je odmah reagirala padom cijena, za to je bila dovoljna i sama najava. Jasno je da će narkoman, ako mu oduzmete drogu, reagirati prilično burno. „Droga“ je u ovom slučaju kupovina svih vrsta obveznica, što ESB već́ godinama prekomjerno radi, kako bi podržao tržišta i na mala vrata ubacio na njih svjež novac. Prema proračunima ekonomskih istraživača iz njemačkog Centra za europska ekonomska istraživanja (ZEW), Europska središnja banka je na to potrošila ogromnih 4,4 bilijuna eura.

Nisu potrebni novi programi pomoći

Dilema s kojom se suočavaju monetarne vlasti je uvijek izbor između kuge i kolere. S višim kamatnim stopama one usporavaju rast cijena, ali istovremeno, ako to suviše energično rade, riskiraju da unište malu i nježnu biljku gospodarskog rasta nakon pandemije korone. I još nešto: više kamatne stope otežavaju stvari za one zemlje koje se moraju nositi s velikim teretom dugova (uzmimo za primjer samo Grčku i Italiju). One su mogli živjeti s politikom nulte kamatne stope, jer je zaduživanje tako bilo jeftino.

Pa i ne mali broj tvrtki je također visoko zadužen i mogao bi ih odnijeti val kamatnih stopa koji će uskoro krenuti. To je ono što je Lagarde i najavila ovog četvrtka: povećanje kamatnih stopa u srpnju bit će samo početak. Još jedno, vjerojatno jače, moglo bi uslijediti u rujnu.

To također znači da bi što prije trebalo vratiti na snagu dužnička pravila koja je Europska unija sama sebi zadala (samo da bi ih stalno kršila ili poništavala, kao što je to trenutno slučaj). Trenutno nema potrebe za ogromnim programima za poticanje gospodarskog rasta, jer je najprije potrebno razumno uložiti sredstva iz postojećeg paketa pomoći uvedenog zbog korone. Na kraju krajeva, i tako masivni programi pomoći su – pokretači inflacije.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preporuka uredništva