Zanimljiva strana predsjedanja EU-om | Politika | DW | 30.06.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Zanimljiva strana predsjedanja EU-om

Što se krije iza pojma predsjedavanja Europskom unijom. DW donosi nekoliko zanimljivih detalja vezanih uz ovu političku tradiciju.

Možemo se samo nadati da kancelarka Angela Merkel koja je od srijede i nova predsjedateljica Vijeća Europske unije sa šestomjesečnim mandatom, nije praznovjerna. Jer ona će predvoditi 13. po redu predsjedanje Europskom unijom od njezina osnutka 1957. Hoće li to biti neuobičajeno predsjedanje? Vjerojatno. Jer vođenja EU-a u eri pandemije do sada nije bilo.

Nekada je Njemačka, zbog mnogo manjeg broja zemalja članica, bila na redu s predsjedavanjem EU-om svake tri godine. Trenutno EU ima 27 članica tako da je svaka zemlja na redu, grubom računicom, svakih 13 godina.

Rekorderi Kohl i Merkel

S predstojećim preuzimanjem štafete Njemačka je zemlja koja se najčešće nalazila na vrhu Vijeća EU-a. Iza nje su Belgija, Nizozemska, Luksemburg, Francuska i Italija, dakle zemlje utemeljiteljice projekta Europske zajednice/unije. Njemački kancelar Helmut Kohl se tri puta nalazio na čelu Vijeća, a iza njega slijedi francuski predsjednik Francois Mitterrand. Angela Merkel, kao jedina aktualna čelnica neke članice, po drugi put preuzima vodstvo Vijeća. Na ovoj poziciji se nalazila već 2007. kada je EU prolazio kroz turbulentni proces donošenja Lisabonskog ugovora. I tada, kao i danas, očekivanja od njemačkog predsjedanja su velika.

Angela Merkel (picture-alliance/dpa/S. Rousseau)

Po drugi put na čelu EU-a

Merkel je inače jedna od samo dvije žene koje su se nalazile na prijelaznoj poziciji čelnika EU-a. Prva je bila Margaret Thatcher 1981. Otada se promijenilo mnogo toga, Velika Britanija nije članica EU-a, a ista zemlja je odbila preuzeti ovu ulogu 2017. kada je već bilo jasno da će se dogoditi Brexit. Za zemlje koje su po rasporedu slijedile iza 2017. je nastao veliki stres jer su se sve odjednom morale pripremiti pola godine ranije od očekivanog.

Samitski cirkus traje od 1975.

Predsjedanje Vijećem EU-a u ovom formatu je uvedeno tek 1975. kada su uvedeni i redoviti samiti čelnika zemalja članica. A time i predmet glavne zadaće zemlje predsjedateljice. A to je priprema redovitih sastanka na vrhu. Na početku se ciklus samita pretvorio i u svojevrsno predstavljanje članica koje predsjedaju Vijećem EU-a jer su se samiti održavali u samim zemljama predsjedateljicama. 2004. je taj princip napušten i od tada se svi sastanci na vrhu održavaju u istoj dvorani u Bruxellesu.

Radi bolje koordinacije i kontinuiteta, 2010. je uvedena i funkcija predsjednika Vijeća EU-a. Tu funkciju su do sada obavljali Hermann van Rompuy, Donald Tusk te aktualni Charles Michel. Od tada je i forma predsjedanja malo izgubila na težini jer sada dio posla preuzima sam predsjednik vijeća. U zemljama koje predsjedaju se održavaju samo radni sastanci pojedinih resora, u pravilu u glavnom gradu pojedine zemlje. U Zagrebu je za te potrebe preuređena zgrada Sveučilišne i nacionalne knjižnice, ali pandemija koronavirusom je hrvatsko predsjedanje okrenula naglavačke.I Njemačka je zbog korone morala promijeniti svoju ideju da sastanke vezane uz predsjedanje EU-om održi u raznim dijelovima zemlje.

Pitanje kravate

Europäisches Parlament in Straßburg | Jean-Claude Juncker, Präsident der Europäischen Kommission (picture-alliance/AP Photo/J.F. Badias)

Štedljivi Juncker

Njemačka se odriče i kreiranje posebne kravate koju svaka zemlja na čelu EU-a priprema kao suvenir i poklon gostima. Možda i zato što je posljednja njemačka kravata iz 2007. pokupila loše modne kritike.

No bivši predsjednik Europske komisije i premijer Luksemburga Jean-Claude Juncker je u potpunosti ukinuo praksu poklanjanja. On je i na drugim mjestima bio štedljiv: tijekom predsjedanja Luksemburga 2005. štedljivi Juncker je policiju za osiguranje susreta posudio iz Njemačke, a državnike je na sastanke u središte grada iz zračne luke prevozio ne limuzinama nego shuttle-busevima. Jedino je ustrajao na tradiciji "predsjedničke kravate".

Koordinacija trojke

2009. je uveden i princip trostrukog predsjedanja što zapravo znači bolju koordinaciju aktualne zemlje predsjednice s dvije koje slijede. To je u slučaju Njemačke Portugal i Slovenija koja EU žezlo preuzima u drugoj polovici 2021.

Zapravo pripreme traju mnogo dulje. No uspjeh pojedinih zemalja se vrednuje različito. Tadašnji njemački veleposlanik pri EU-u Wilhelm Schönfelder je još 2007. za DW rekao: "Postoje velike razlike između pojedinih predsjedanja. Sve ovisi o tome kako se neka zemlja pripremila, koliko je truda uloženo. Potrebno je i malo sreće." Možda Njemačka bude imala više sreće od Hrvatske čije predsjedanje je palo u možda najčudnijem razdoblju za EU posljednjih desetljeća.