Rasizam u Americi i zakašnjela Obamina reakcija

Bio je to san pokreta za ljudska prava: multikulturalna demokracija u kojoj se o ljudima neće suditi prema boji kože, već prema njihovim osobinama. Kada je 2008. godine za predsjednika Sjedinjenih Država izabran Barack Obama, mnogi Amerikanci bili su ushićeni. Je li se san ostvario?

Nacija se otrježnjava kako se Obamin drugi mandat bliži kraju. Više od 60 posto Amerikanaca, i crnih i bijelih, vjeruju da su rasni odnosi u dosta lošem stanju, o čemu svjedoči i nedavna anketa koju su proveli CBS i New York Times.

Nekoliko slučajeva u kojima policija ubija nenaoružane Afroamerikance, pokrenula je val prosvjeda širom zemlje. Prosvjednici su izišli na ulice noseći transparente poput onog s porukom: „Tiču nas se životi crnaca!“. Tenzije su prerasle u nemire i sukobe s policijom, čije su snage svojom opremljenošću često podsjećale na vojsku.

Predsjednik Obama se ovog utorka, po drugi put u svom mandatu, obratio Nacionalnoj udruzi za unapređenje prava građana tamnije boje kože (NAACP). Tom prilikom je predložio reforme sustava američkog kaznenog prava, prvenstveno reduciranje dugogodišnjih uvjetnih kazni za nenasilne prekršaje s drogom, a koje se često dosuđuju tamnoputim prekršiteljima zakona.

Ipak, mnogi Afroamerikanci smatraju da je predsjednik presporo reagirao na apele za reformu zakona, da nije tražio dovoljno i svakako ne dovoljno brzo.

„Predsjednik je malo pozornosti rasnim problemima posvetio tek kad je na to bio primoran“, kaže Ronnie Dunn, profesor Urbanih studija na Državnom sveučilištu u Clevelandu, te dodao: „Očita je bila njegova nevoljnost da se iskreno posveti tom pitanju“.

Politika poštivanja

Harold McDougall, profesor prava na Sveučilištu Howard u Washingtonu, smatra da Obamino ustezanje da se pozabavi rasnim pitanjima ima veze s „politikom poštivanja“, načinom razmišljanja o Afroamerikancima koji se prenosi generacijama, i u kojem im se preporučuje da promijene svoje ponašanje i kulturu kako bi se približili ponašanju i kulturi bjelačke većine.

Tijekom kampanje 2008. godine, pod pritiskom javnosti, u to vrijeme senator Obama, bio je primoran povući svoje članstvo u većinski afroameričkoj crkvi (Trinity United Church of Christ). Velečasni Jeremiah Wright, vođa te crkve i svećenik koji je krstio Obaminu djecu, imao je krajnje kontroverzne izjave o rasnim pitanjima, kao i o američkoj unutarnjoj i vanjskoj politici.

„Meni izgleda kao da je Obama izabran upravo 'politikom poštivanja'. To je ono što ga je držalo u zamci tokom cijelog prvog, ali i više od pola drugog mandata“, tvrdi McDougall.

„Zaista, čini se da nema granice u tome koliko se netko mora ponašati ulagivački da bi ga ljudi prihvatili prema vlastitim kriterijima, radije nego prema njegovim stvarnim kvalitetama“, dodaje on.

Promjena tona

I McDougall i Dunn se slažu da je predsjednik dosta kasno postao odlučan po pitanju rasnih prava. To si može dopustiti, prema njihovom mišljenju, budući da se više ne može kandidirati za predsjednika, a i događaji u gradovima poput Fergusona, Missourija i Baltimora podsjetili su da neke probleme hitno treba rješavati.

„Čini se da je Obama sada puno slobodniji da raspravlja o tim pitanjima“, naglašava Dunn.

Nakon nemira u Fergusonu prošlog ljeta, Obama je formirao radnu grupu za izradu prijedloga reforme policije. Novoosnovano tijelo odmah je pozvalo na okončanje „ratničkog“ mentaliteta koji se počeo širiti brojnim policijskim stanicama širom države. Umjesto toga, kako je predloženo, policija se trebala više povezati i surađivati s lokalnim zajednicama na smirivanju situacije i sprečavanju sukoba.

Ministarstvo pravosuđa pokrenulo je istrage u policijskim stanicama u Fergusonu, Clevelendu i Baltimoru, a rezultati istraga u Fergusonu i Clevelendu nisu bili dobri.

Je li post-rasistička Amerika stvarna?

Rasističke napetosti u Americi su ionako u porastu posljednju godinu, a onda je u lipnju ove godine naoružani 21-godišnji bijelac ušao u povijesno poznatu crkvu u Charlestonu i na okupljene vjernike, mahom Afroamerikance, otvorio vatru. Ubio je devet ljudi.

„Zgroženi su bili i bijelci. To se nije smjelo desiti. Ovo nije post-rasistička Amerika“, ističe McDougall.

Nekoliko dana nakon masakra u crkvi, Obama je imao intervju s popularnim zabavljačem Marcom Maronom u Los Angelesu. O masakru je govorio prvenstveno u svjetlu potrebe bolje kontrole naoružanja, tek pri kraju intervjua predsjednik je spomenuo rasne probleme i o njima govorio izuzetno otvoreno, što je u dobroj mjeri iznenadilo publiku. „Ne radi se samo o tome da nije pristojno javno nekoga nazvati crncem. To nije mjerilo da li rasizam još uvijek postoji ili ne“, izjavio je tada Obama.

U vrijeme kada je predsjednik to izjavio, u Columbiji, glavnom gradu Južne Karoline, na zgradama lokalnih institucija još uvijek se vijorila ratna zastava Konfederacije. Tek prošlog tjedna državni zakonodavci izglasali su uklanjanje zastave pod kojom su se u vrijeme Američkog građanskog rata Južnjaci borili za očuvanje ropstva.

„Amerika je, u svakom slučaju, u ozbiljnom stanju negiranja kada se govori o rasizmu. Tek sada uklanjamo zastavu Konfederacije, a u metaforičkom smislu, građanski rat još uvijek traje“, zaključuje Dunn.