Zajednička europska borba protiv islamističkog terora | Politika | DW | 11.11.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Zajednička europska borba protiv islamističkog terora

Kako spriječiti potencijalne teroriste da uđu u EU, kako zaustaviti radikalizaciju mladih? EU traži odgovore na ta pitanja. Francuska već najavljuje strože mjere i traži pomoć drugih članica Unije.

Šefova država i Vlada Europske unije obvezali su se u utorak na sastanku s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom da će uvesti brze mjere u borbi protiv terorizma. Radi se o kontrolama na vanjskim granicama EU-a i na internetu.

Macron podsjeća na najsmrtonosniji napad u Europi, kako bi dodao težinu riječima koje izgovara. U petak će se obilježavati peta godišnjica terorističkog napada u pariškom klubu Bataclanu 2015. u kojem je ubijeno130 ljudi.

Od tada se Francuska praktički nije smirila. Najnovija serija napada u Parizu, Nici i Beču povod je da Macron ponovo traži drastične mjere u okviru EU-a.

Francuski predsjednik primjećuje više slabih točaka u europskoj borbi protiv terorizma – prije svega vanjske granice. Napadač iz Nice je samo nekoliko dana ranije doputovao u Francusku iz Italije preko otvorene šengenske granice, a nedugo prije toga je kao ilegalni migrant stigao iz Tunisa preko sredozemne rute.

Europski lideri već godinama traže da se taj put prema Europi zatvori, da se ojača europska pogranična agencija Frontexi efikasnije bori protiv krijumčara ljudi. O svemu tome se mnogo puta diskutiralo, ali bez puno uspjeha.

Pogledajte video 03:24

"Zajedno ćemo odgovoriti na napade"

Sada francuski predsjednik želi „dubinsku" reformu šengenskih pravila, ali koja bi i dalje omogućavala otvoreni promet unutar Unije. Francuska je već najavila da će udvostručiti broj graničnih službenika i pojačati kontrole.

Briga za otvorene granice

Nizozemski premijer Mark Rutte je izrazio zabrinutost za budućnost Šengenskog sporazuma. Njemačka kancelarka Angela Merkel umirivala je riječima kako svi žele očuvati slobodu kretanja - ta sloboda kretanja služi i nesmetanom prometu roba – ali da se konačno mora primijeniti ono što je odavno dogovoreno.

Naime, sistem exit-entry kojim bi na vanjskim granicama bili registrirani svi ulasci i izlasci iz Europske unije. Osim toga, kako je rekla Merkel, ponešto se može postići i policijskim kontrolama koje pojedine države ne bi provodile na unutarnjim granicama, već nekoliko kilometara unutar svog teritorija.

Macron je kritizirao čestu „zlouporabu prava na azil. Time je vjerojatno mislio na prejednostavni ulazak napadača iz Nice u EU. Slične optužbe postoje još do 2015. godine, kada je počela velika izbjeglička kriza, ali se od tada malo toga promijenilo. Iako su prije svega istočnoeuropske članice EU-a podigle granične ograde, čini se da je sredozemna ruta i dalje slaba točka.

Pogledajte video 04:49

Džihadizam iza francuskih rešetaka

Šefovi država i Vlada ponovo su se izjasnili za bolju suradnju policija i tajnih službi. No od toga ima malo koristi ako, kao u slučaju iz Beča, slovačke kolege još prije napada obavijeste Austrijance da je kasniji napadač pokušao kupiti streljivo, a u Beču na to nitko ne reagira. Ipak, Interpolbi trebalo biti ojačan, a razmjena informacija u okviru EU-a poboljšana.

Perspektiva za mlade

Angela Merkel traži cjelokupni društveni angažman, možda jer vidi opasnost u previše oštrim sloganima. „Ne radi se ovdje o sukobu islama i kršćanstva“, ali naš demokratski model društva mora se suočiti s terorističkim i antidemokratskim stavovima, rekla je kancelarka. U to spada i koordinacija borbe protiv terorizma s islamskim zemalja, dodala je.

Šefica Europske komisije Ursula von der Leyen traži prevenciju i bolje perspektive za mlade. Mladi su, kako se navodi, manje podložni radikalizaciji ako imaju više šansi u društvu. Zato krajem mjeseca Von der Leyen želi predstaviti „Akcijski plan za integraciju".

Kao mogući uzor često se spominje nizozemski model „deradikalizacije“ u kojem policajci, socijalni radnici i drugi stručnjaci zajednički rade kako bi odvratili mlade ljude od nasilja i mržnje prema zapadnom načinu života.

Ali, radi se i o strožim pravilima. Francuska namjerava zabraniti dolazak muslimanskih propovjednika iz inozemstva – imami će se ubuduće morati školovati u Francuskoj. Boljim kontrolama u džamijama i organizacijama islamskog usmjerenja – i kontrolom njihovog financiranja – Francuska želi ograničiti radikalne svjetonazore i utjecaj ekstremista na mlade.

Austrija, Francuska i Njemačka najavljuju zajedničku borbu protiv terorizma

Austrija, Francuska i Njemačka najavljuju zajedničku borbu protiv terorizma

U Austriji su početkom tjedna provedene velike racije u džamijama i organizacijama jer očito kancelar Sebastian Kurz želi demonstrirati odlučnost. Kurz je upozorio na opasnost koja prijeti od takozvanih foreign fighters, bivših boraca Islamske države koji se vraćaju iz Sirije i Iraka – tisuće njih se nalaze u zatvorima širom EU-a.

Austrijski kancelar ih je nazvao „tempiranim bombama“ jer će za nekoliko godina izaći iz zatvora. On traži strože zakone. I napadač iz Beča albanskog podrijetla Kujtim F. se pokušavao priključiti Islamskoj državi, ali su ga u tome 2018. u posljednjem trenutku spriječile turske službe. On je prije godinu dana u Austriji prijevremeno pušten iz zatvora.

Borba počinje na internetu

Bolja kontrola radikalnih i islamističkih svjetonazora na internetu, uključujući i prijetnje i fetvekoje se tamo objavljuju, već godinama su na agendi EU-a. Stručnjaci vjeruju da se upravo mladi sve više radikaliziraju na internetu, a sve manje u osobnom kontaktu.

Šefica Europske komisije želi primijeniti prijedlog iz 2018. godine za „borbu protiv ilegalnih sadržaja" i da velike internetske platforme „preuzmu odgovornost“. To znači da platforme moraju djelovati čim ima indicija da se na njihovim mrežama pojavljuju opasni sadržaji. Pri tome vrijedi pravilo, rekla je Von der Leyen, „što veća platforma, to veća odgovornost“.

Osim toga se diskutira o ukidanju zaključavanja (šifriranja) komunikacije kod određenih chet-programa. Ta ideja je izazvala dosta pažnje, ali teško će naići na širu podršku - reakcije boraca za zaštitu privatnosti podataka su oštre.

Njemačko predsjedanje EU-om dalo je oprezan prijedlog koji predviđa tek dijalog s industrijom softvera o mogućim rješenjima.

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic