Zaglavljene pozicije u sporu oko imena Makedonije | Politika | DW | 01.05.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Zaglavljene pozicije u sporu oko imena Makedonije

Spor između Grčke i Makedonije oko imena bivše jugoslavenske republike prije svega je obilježen ideološki. Jedna skupina antropologa iz obje zemlje se bori protiv toga.

Kad su se proteklog tjedna šefovi vlada zemalja Zapadnog Balkana susreli u makedonskom glavnom gradu Skopju, sastanku je nazočio i predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk. U vremenima u kojima se diplomatski odnosi prema Rusiju prikazuju prije svega sa svoje kritične strane, zemlje bivše Jugoslavije postaju sve interesantnije za Bruxelles. Radi se o povezivanju sa Zapadom i stabilnosti u regiji u kojoj dominiraju politički sukobi interesa. Sjećanja na vremena Hladnog rata se miješaju s jakom povezanošću Balkana s Turskom, drugom velikom kriznom žarištu.

Tusk je hvalio domaćina Makedoniju koja se od izbora socijaldemokrata Zorana Zaeva za premijera trudi pronaći rješenje za stalni konflikt s južnim susjedom Grčkom. Za Skopje je puno toga u igri: mogući pristup Europskoj uniji i NATO-u, od kojega se kako Makedonija tako i Bruxelles nadaju profitirati. Za Makedoniju se radi o gospodarskom rastu. Bruxelles, opet, želi tu nekadašnju jugoslavensku republiku s kojom Moskva očijuka, privući na vlastitu stranu. Grčka blokira pristup Makedonije u institucije Zapada dok god sjeverni susjed ustrajava na aktualnom imenu.

 Ioannis Manos

Ioannis Manos

Realnost protiv nacionalnih interesa

Ioannis Manos je Grk. On je profesor antropologije u Solunu i dolazi iz Florine, odnosno iz Lerina, kako taj gradić koji se nalazi u sjevernogrčkoj pokrajini Makedoniji nazivaju Bugari i Makedonci. Odmah prijeko je granica s Republikom Makedonijom. Za Grke je to ime uvreda, prisvajanje grčke kulture i povijesti što je od strane makedonskih nacionalista često praćeno teritorijalnim zahtjevima na današnjem, grčkom državnom području. Već skoro 20 godina Manos surađuje s Institutom za antropologiju u Skopju - neformalno, jer se većina javnih kanala između dvije zemlje ne koristi. Proteklog vikenda, istovremeno s balkanskim summitom i posjetom predsjednika Europskog vijeća Tuska, tamo se 16. put održala konferencija sa studentima s čitavog Balkana, uključujući i Grčku. Radilo se prije svega o susretima koji se razmjenom suprotstavljaju krutim, emocionalno obilježenim nacionalnim diskursima svih zemalja sudionica. Kad Manos u restoranima u Skopju sluša tradicionalnu makedonsku glazbu, on pjeva - na makedonskom. "Te pjesme poznajem otkad sam bio dijete. Pjevali smo ih i u Florini", objašnjava on.

Dok se spor s Makedonijom u medijima prije svega vodi na ideološkoj razini, mnoge kulturološke zajedničke stvari i zajednička povijest u pravilu ostaju neprimijećeni. Pritom za Ioannisa Manosa upravo tu leže potencijali za rješenje konflikta. "Naša iskustva su pokazala da ima više onih elemenata koji nas povezuju, nego onih koji nas razdvajaju. Ako, dakle, fokus stavimo na sličnosti, mogli bismo probleme koji su u ovom trenutku prepreka rješenju puno lakše nadvladati."

Makedonci žele stabilnost

No, to je izgleda važno tek malom broju aktera. I zbog toga Manos smatra da nema izgleda da bi se spor oko imena mogao riješiti još ove godine. Previše prijepora na obje strane sprječavaju prihvatljiv kompromis. Pritom se između dviju zemalja očituje debalans. Ankete su pokazale da 63 posto Makedonaca želi skorašnje rješenje, dok 61 posto Grka striktno odbacuje korištenje imena "Makedonija" od strane te bivše jugoslavenske republike, kao na primjer jedan 27-godišnji frizer iz Soluna. "Oni nemaju pravo da se zovu Makedonija. Ni Nova ni Sjeverna Makedonija", kaže on.

Makedonski i grčki antropolozi u Skopju

Makedonski i grčki antropolozi u Skopju

Za jednog 42-godišnjeg taksista iz Skopja taj spor gotovo da ne igra nikakvu ulogu u njegovom životu. On je otac troje djece i pati zbog socijalnih i gospodarskih problema njegove zemlje. Ne zna bi li pristup Europskoj uniji i NATO-u mogao poboljšati loše stanje na radnom tržištu u njegovoj zemlji. Prije je, kaže, radio kao vozač za ministarstvo pravosuđa gdje je zarađivao 250 eura mjesečno. No, bez prave stranačke knjižice u džepu se može zaboraviti na posao u državnoj službi, kaže taj taksist. On se pristupom Europskoj uniji nada barem u više transparentnosti: "Svejedno mi je hoćemo li morati mijenjati ime. Želim budućnost za svoju obitelj."

Protiv paralizirajućih ideologija

Tako su Manos i njegovi studenti naišli prije svega na pomirljivu atmosferu kad su proteklog vikenda otputovali u Skopje kako bi se razmijenili sa studentima antropologije iz čitave regije. "Puno toga ovdje podsjeća na Grčku, čak i ljudi", izjavila je jedna sudionica konferencije koja je prvi put bila u posjetu sjevernom susjedu: "Kad smo jednom muškarcu na ulici objasnili da smo iz Soluna, činilo se da mu je gotovo neugodno što je tu jedan konflikt između nas."

Prolaznici u Skpju

Grčki antropolozi su u Skopju naišli na "pomirljivo ozračje"

Ljupčo Risteski, profesor antropologije na Sveučilištu u Skopju, nije iznenađen time. On kaže da prije svega prepreke s političke strane sprječavaju ne samo približavanje između Grka i Makedonaca, već i svih zemalja Balkan. Pritom je političarima antropologija trn u oku, ističe Risteski: "Naša znanost nije slučajno marginalizirana u društvima na Balkanu. Na državnoj televiziji u Makedoniji je čak emitirana uputa da se usmjerenja poput ovoga bolje ne bi trebalo upisati. Mi antropolozi istražujemo nastanak identiteta i otvoreno smo kritični kad vlade taj razvojni proces koriste u svoju korist."

Stoga ne čudi da važne, antropološke spoznaje o zajedničkim kulturnim obilježjima u obje zemlje u okviru stalne svađe gotovo i nemaju nikakvu težinu. Pritom bi upravo ta zajednička obilježja mogla s mrtve točke pokrenuti zaglavljeno aktualno stanje.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.

Preporuka uredništva