Zagađenje zraka: Hrvatska nije značajno ugrožena | Politika | DW | 10.12.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Zagađenje zraka: Hrvatska nije značajno ugrožena

U Hrvatskoj 71 mjerna postaja državne i lokalne mreže redovito prati kvalitetu zraka. Podaci svjedoče kako je onečišćenje posljednjih godina zabilježeno u šest gradova: Zagrebu, Sisku, Kutini, Osijeku i Slavonskom Brodu.

Premda Hrvatska zahvaljujući okolnostima, a ponajprije stagnaciji gospodarskih aktivnosti i obustavi rada brojnih industrijskih postrojenja, godinama nije na europskoj "crnoj listi" kada je riječ o onečišćenju zraka, pogrešno je zaključiti da Hrvatska uopće nema problem s onečišćenjem zraka. U Hrvatskoj je najrašireniji problem onečišćenja zraka lebdećim čestima, i to ponajprije u pojedinim urbanim područjima u kontinentalnom dijelu zemlje. Kako doznajemo od Nine Zovko, rukovoditeljice Odsjeka za kvalitetu zraka iz Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, u razdoblju od 2013. do 2017. godine u aglomeracijama u Zagrebu i Osijeku te u većim gradovima industrijske zone - Sisku, Kutini i Slavonskom Brodu - zabilježena su prekoračenja dopuštenih graničnih vrijednosti lebdećih čestica u svim godinama mjerenja, najviše u hladnijem dijelu godine, kada su glavni izvor onečišćenja kućna ložišta, odnosno izgaranje biomase ili drva u kućanstvima, kao i promet.

Praćenje zagađenja u realnom vremenu

Pa ipak, Zovko za DW podvlači kako zbog zagađenja zraka ipak nije potrebno govoriti o posebno ugroženim gradovima, pogotovo u odnosu na gradove u EU-u. U Hrvatskoj se redovito prati kvaliteta zraka, a na Portalu o kvaliteti zraka (http://iszz.azo.hr/iskzl/ ), kojeg je razvila Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, javno su dostupni podaci o koncentracijama onečišćujućih tvari u zraku sa svih automatskih mjernih postaja u RH (22 državne i 49 lokalne) u realnom vremenu, zatim validirani podaci, izvještaji o kvaliteti zraka kao i planovi za poboljšanje kvalitete zraka.

Nina Zovko, Hrvatska agencija za okoliš i prirodu

Nina Zovko, Hrvatska agencija za okoliš i prirodu

Gradovi u kojima su zabilježena prekoračenja graničnih vrijednosti imaju zakonsku obavezu da izrade akcijske planove za poboljšanje kvalitete zraka. Od 2013. do 2016. takvi su planovi izrađeni za šest gradova: Zagreb, Sisak, Kutinu, Osijek, Rijeku i Slavonski Brod.

Kada je pak riječ o prometu kao izvoru zagađenja zraka, Zovko pojašnjava kako je u slučaju motornih vozila dominantno onečišćenje dušikovim dioksidom kao produktom izgaranja fosilnih goriva. Upravo zbog toga su najviše koncentracije dušikovih dioksida izmjerene na mjernoj postaji koja se nalazi na prometnom  raskršću Miramarske i Vukovarske ulice u Zagrebu.

Priobalje ugrožava prizemni ozon

Zanimljivo je da istodobno u Rijeci i Splitu, dakle priobalju, granične vrijednosti lebdećih čestica nisu prekoračene, što možemo zahvaliti klimatološkim razlikama. Priobalje, međutim, pogađa problem prizemnog (troposferskog) ozona, koji se smatra jednim od globalnih problema današnjice, jer njegova relativno duga postojanost u atmosferi omogućava njegov prijenos na velike udaljenosti. Kako nam je objasnila naša sugovornica, prizemni ozon se ne emitira iz izvora već nastaje složenim fotokemijskim reakcijama u kojima sudjeluju njegovi prethodnici: dušikovi oksidi, nemetanski-hlapivi organski spojevi, metan i ugljikov monoksid. Zovko napominje kako je ciklus nastanka i razgradnje ozona i njegovih prethodnika ovisan o intenzitetu sunčevog zračenja, tako da se povišene vrijednosti prizemnog ozona najčešće bilježe u vrućim i suhim danima na području Primorja, Istre, Like i Dalmacije.

U krugu rafinerija, odlagališta otpada i tvornice mineralnih gnojiva u Hrvatskoj se redovito prate i koncentracije sumporovodika. Riječ je o plinu koji se osjeća kao neugodan miris. Kvaliteta zraka redovito se mjeri na najvećim odlagalištima otpada Jakuševac (Zagreb), Viškovo (Rijeka) i Karepovac (Split). "Koncentracije koje su izmjerene na mjernim postajama u Hrvatskoj nisu opasne za ljudsko zdravlje, ali zbog neugodnih mirisa utječu na kvalitetu življenja", ističe Zovko.

Nepovoljan geografski položaj

Prema njezinim riječima, razine onečišćenja sumporovodikom u promatranom razdoblju (2013-2017. godina), bile su veće od dozvoljenih na mjernim postajama u Zagrebu (Jakuševac), Slavonskom Brodu, Sisku i Kostreni (Urinj). Na području Slavonskog Broda uzrok prekoračenju je prekogranično onečišćenje zraka, koje je posljedica prerade nafte u rafineriji u Bosanskom Brodu u BiH. Hrvatska je u nepovoljnom geografskom položaju tako da veliki dio onečišćenja potječe od emisija susjednih zemalja. Rješavanje ovog problema zato ovisi i o aktivnostima za smanjenje emisija koje provode i susjedne države temeljem međunarodnih obaveza i konvencija.

Rafinerija nafte u Bosanskom Brodu

Slavonski Brod muku muči s rafinerijom nafte u Bosanskom Brodu

Kada je pak riječ o termoelektranama, naša sugovornica ističe da sedam termoelektrana (Rijeka, Plomin, Jertovec, Sisak i dvije u Zagrebu) zadnjih nekoliko godina ne bilježe prekoračenja graničnih vrijednosti kvalitete zraka, i to zbog strožih propisa, korištenja kvalitetnijega goriva s nižim sadržajem sumpora, plinofikacije i uvođenja naprednijih tehnologija.

"Onečišćeni zrak je kompleksan problem koji zahtijeva dugoročnu strategiju te suradnju svih razina vlasti, različitih ministarstava (promet, energija, poljoprivreda) te gospodarskog sektora. S obzirom na to da onečišćen zrak ne poznaje državne granice, učinkovita politika zaštite zraka moguća je samo djelovanjem na globalnoj i europskoj, kao i na regionalnim i nacionalnim razinama, pri čemu se politikama i ciljanim aktivnostima nastoje smanjiti emisije koje su rezultat ljudskog djelovanja", zaključuje Zovko.

Zbrinjavanje nuklearnog otpada

Hrvatska mora riješiti i problem zbrinjavanja nisko i srednjeradioaktivnog nuklearnog otpada iz hrvatsko-slovenske nuklearke u Krškom. Do 2023. , dakle za samo pet godina, Hrvatska mora preuzeti svoju polovicu takvog otpada, koji je sada smješten u privremenom skladištu uz nuklearku. Zbog toga je hrvatska vlada nedavno donijela program provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, u kojem se Trgovska gora na granici s BiH spominje kao najbolja lokacija za privremeno skladište nuklearnog otpada. Kako Hrvatska u samo pet godina planira nagovoriti domaće stanovništvo i susjednu državu da udome takav objekt u svom susjedstvu, a onda ga još i izgraditi, zasad je nejasno.

Hrvatskoj je slovenska ponuda za zbrinjavanje takvog otpada u planiranom slovenskom odlagalištu u Vrbini preskupa, iako su Zagreb i Ljubljana nedavno postigli dogovor za zbrinjavanje visokoradioaktivnog istrošenog nuklearnog goriva. Taj otpad do 2043. ostaje u Krškom, nakon čega će dvije strane zajedno tražiti lokaciju za njegovo stalno zbrinjavanje u Hrvatskoj ili Sloveniji, ili će pak pronaći neko međunarodno odlagalište.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva