1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Zadnji prvi Pride na Balkanu

Aida Sofić Salihbegović
15. srpnja 2019

U Sarajevu se priprema prva Povorka ponosa. Podrška je stigla od brojnih građana i sa svih strana svijeta, ali ne i od vlasti. SDA i dalje ne podržava Povorku i pri tome se poziva i na EU.

https://p.dw.com/p/3M4z9
Zastava Pridea
Zastava PrideaFoto: picture alliance / AFP Creative

„Jako mi je drago što se u Sarajevu održava Povorka ponosa. To pokazuje da se društvo u BiH razvija i da ljudi postaju otvoreniji", govori za DW Mladen*, 24-godišnjak iz Tuzle koji nije htio javno otkriti svoje prezime.

On već šest godina živi u Pragu i uskoro se seli u Njemačku. Za sebe kaže da je biseksualac. „Outao sam se prije tri godine svojoj obitelji i prijateljima. Prvo sam rekao sestri, pa prijateljima, pa tek onda roditeljima." Na pitanje zašto to nije učinio dok je bio u Bosni i Hercegovini odgovara: „U BiH se nisam osjećao komforno. Bio sam u to vrijeme i mlađi, živio sam s roditeljima i nisam se osjećao ni dovoljno financijski samostalno. Da sam ostao u BiH, sve bi bilo mnogo teže i najvjerojatnije onda ne bi ni bio out."

Mladen u razgovoru za DW govori da mu je danas svejedno što drugi ljudi misle, te da nema potrebu da od outanja pravi veliku ceremoniju i širem krugu svojih poznanika objašnjava ima li dečka ili djevojku. „Moja seksualnost je u suštini normalna i takav je i moj pristup tome", objašnjava on.

Ipak, na Povorku ponosa u Sarajevu koja se održava pod motom "Ima izać'", neće ići: „Strah me. Još uvijek nisam siguran kako će to biti, ali podržavam virtualno i šaljem podršku na društvenim mrežama."

Ovaj Tuzlak nije jedini koji smatra da je sloboda LGBTIQ osoba u BiH krajnje ugrožena. Haris i Lazar**, o kojima smo pisali prije dvije godine, preselili su se u Njemačku zbog toga što su svoju ljubav na Balkanu morali kriti.

Danas i dalje žive u Njemačkoj i još uvijek se u BiH ne osjećaju dovoljno sigurno da bi o tome otvoreno razgovarali sa svojim obiteljima. Haris, koji je iz Sarajeva, smatra da su njegovi roditelji svjesni njegove seksualne orijentacije, ali se s tim ne žele suočiti. „Apeliram na sve roditelje koji imaju sumnju za svoju djecu, da sjednu s njima i uz kavu i otvoren razgovor porazgovaraju i pokušaju razumjeti. To je za LGBTIQ osobe vrednije od bilo čega. Taj razgovor i prihvaćanje je kao ruka spasa iz dugogodišnjeg bivanja u uskom mračnom bunaru", govori on.

Kočo Andonovski: Brutalnost bivšeg režima nam je pomogla da pronađemo solidarnost jedni među drugima.
Kočo Andonovski: "Brutalnost bivšeg režima nam je pomogla da pronađemo solidarnost jedni među drugima"Foto: privat

Ruka spasa

U Sarajevu će se 8. rujna 2019. godine održati prvi bosanskohercegovački Pride ili Povorka ponosa i ujedno zadnji prvi Pride na Zapadnom Balkanu.

Hoće li ovaj događaj izbaviti LGBTIQ osobe iz „mračnog bunara" i doprinijeti tome da se osobe koje su ostale i žive u BiH osjećaju sigurno i slobodno? To smo pitali Dajanu Bakić, LGBTIQ aktivisticu i članicu Organizacijskog odbora Povorke ponosa.

„Naravno. Povorka ponosa je veliki i važan korak, jer jedan ovakav događaj u javni prostor stavlja probleme i potrebe LGBTIQ osoba i čini ih vidljivijima. To se već počelo dešavati u BiH odmah nakon što smo najavili da će se Povorka održati, a očekujemo da će ubrzo uslijediti i rješavanje problema LGBTIQ osoba u BiH", objašnjava ona u razgovoru za DW.

Na organizaciji Povorke ponosa u Sarajevu radi se još od travnja 2018. godine. Trenutno se definiraju detalji, a intenzivirali su se i razgovori s Ministarstvom unutarnjih poslova Kantona Sarajevo (MUP KS).

„Za sada sve teče dobro i vjerujemo da će sve proći bez ikakvih problema. Imamo čak i više podrške nego smo očekivali. Na početku je bilo i negativnih reakcija, ali mi smo bili spremni i na to", objašnjava ova LGBTIQ aktivistica.

Kada su održane prve Povorke ponosa u regiji
Kada su održane prve Povorke ponosa u regiji

SDA: "Ljudska prava neće dobiti novu vrijednost"

Podrška je stigla od brojnih građana, javnih osoba i međunarodnih organizacija, ali je uskraćena od jedne od najvećih stranaka u BiH. Nakon što je početkom travnja ove godine najavljeno da će se u Sarajevu održati Povorka ponosa, iz Stranke demokratske akcije (SDA), koja je ujedno i stranka na vlasti na državnoj razini, je stigla poruka:

„Smatramo da u društvu kakvo je naše, koje njeguje temeljne vrijednosti i uz sve veće izazove suvremenog doba nastoji sačuvati obitelj, javne parade i povorke LGBT osoba ne treba organizirati, jer će se time samo produbiti jaz između ljudi različitih shvaćanja, a ljudska prava neće dobiti novu vrijednost", stajalo je između ostalog u njihovom priopćenju od 3. travnja.

Na upit DW-a jesu li svoj stav u međuvremenu promijenili, stigao je odgovor iz kojeg izdvajamo:

„SDA poštuje Ustav Bosne i Hercegovine. [...] Istovremeno, sloboda okupljanja i izražavanja ne znači obavezu da se promovira homoseksualna orijentacija, niti da se daju dodatna, posebna prava nekome samo na osnovu te njegove orijentacije. Podsjećamo da je Europski sud za ljudska prava domaćim vlastima omogućio široko polje slobodne procjene, u oblastima kao što su istospolni brakovi ili mogućnost da takvi brakovi usvajaju djecu. Dobar dio članica EU-a ne dopušta takve stvari, a podsjećamo vas i da je kancelarka Njemačke osobno bila protiv istospolnih brakova."

Paralela koju SDA povlači s Europskom unijom nije u potpunosti točna. Šest zemalja članica od njih ukupno 28 zakonom ne priznaje istospolni brak, niti istospolno partnerstvo. To su Rumunjska, Poljska, Slovačka, Bugarska, Litva i Latvija.

Dajana Bakić: "Povorka ponosa nije ništa više nego marš i šetnja za jednakost"
Dajana Bakić: "Povorka ponosa nije ništa više nego marš i šetnja za jednakost"Foto: Privat

Međutim, EU je neutralna kada je u pitanju spol supružnikai istospolnim partnerima daje jednaka prava kao i onim heteroseksualnima. Prošlogodišnji slučaj iz Rumunjske je postavio presedan kada je jedan građanin te zemlje, nakon što se vjenčao sa svojim partnerom u Bruxellesu, za njega zatražio dozvolu boravka u Rumunjskoj. Slučaj je završio na Europskom sudu u Luksemburgu, koji je odlučio da je ova članica EU-a dužna američkom državljaninu dati pravo boravka u zemlji na temelju toga što je on supružnik državljanina Rumunjske.

Pored toga, u svim državama EU-a se održala Povorka ponosa. Pa i u onima u kojima istospolno partnerstvo nije priznato od strane države.

„Sve političke stranke u BiH su programski opredijeljene za demokraciju i poštivanje ljudskih prava i sloboda. Tako i SDA, i ona bi Povorku morala podržati. To je jedan marš i skup u borbi protiv nasilja koje se svakodnevno dešava LGBTIQ osobama u BiH", komentira aktivistica i članica Organizacijskog odbora Povorke Dajana Bakić.

MUP KS + privatna zaštitarska firma

Nasilje su doživjele i Nera Mešinović, također članica Organizacijskog odbora i njena partnerica u centru Sarajeva krajem travnja ove godine. Napadač je prijavljen.

"Organizacijski odbor radi sve kako bi izbjegao bilo kakve incidente i nerede za vrijeme Povorke", navodi Bakić dalje i dodaje: "8. rujna će tu biti pripadnici MUP-a KS, koji su nam dužni pružiti zaštitu ravnopravno kao i svakoj drugoj grupi, ali mi ćemo u skladu s njihovim zahtjevom i zakonom angažirati i privatnu zaštitarsku firmu", govori Bakić i dodaje da očekuju 400 - 500 sudionika, ali s obzirom da je podrška svakim danom sve veća, moguće je i da broj bude veći.

SDA: "Pozivamo organizatore da odustanu od ovakvih manifestacija i bez ikakve potrebe unose nered među građane glavnog grada BiH"
SDA: "Pozivamo organizatore da odustanu od ovakvih manifestacija i bez ikakve potrebe unose nered među građane glavnog grada BiH"Foto: DW/S. Huseinovic

Skoplje Pride: "Brutalan režim nam je pomogao"

Veliki broj ljudi, njih više od tisuću, u svibnju ove godine posjetio je i prvi Pride u Skoplju. Sve je prošlo bez ijednog incidenta.

"Mi smo godinama imali nacionalističku režimsku vladu koja je bila otvoreno homofobna. To nas je s jedne strane supresiralo, ali nam je s druge strane omogućilo da mnogo temeljitije gradimo saveze i pripremimo teren za uspješan Pride", objašnjava za DW Kočo Andonovski, direktor LGBTIQ Support centra u Skoplju.

"To što je režim bio brutalan, ne samo prema LGBT zajednici, nego i prema oporbi i drugim grupama koje za tadašnju vladu nisu bile važne, natjeralo nas je da pronađemo solidarnost jedni u drugima", dodaje on.

A solidarnost je bitna i za tim koji organizira Povorku ponosa u Sarajevu: "Ovo je jedna borba protiv nejednakosti i pozivamo sve one koji se osjećaju diskriminirano da dođu da zajedno gradimo prostor demokracije, jednakosti, slobode i ravnopravnosti", poručuje Dajana Bakić na kraju razgovora.

* Prezime poznato redakciji

** Prava imena i prezimena poznata redakciji