Za korupciju kriva država

Do novih registarskih tablica u Srbiji nije lako doći, a kada se odlučite na taj pothvat u, recimo, Novom Sadu, unaprijed morate žrtvovati jedan radni dan kako biste predali potrebnu dokumentaciju. A i kada dođete do novih registarskih tablica, na prometnu dozvolu ćete morati čekati idućih mjesec dana i za to vrijeme vozit ćete automobil po Srbiji s pismenom potvrdom. Ta potvrda, međutim, ograničava vašu slobodu kretanja, jer s njom ne možete otputovati izvan granica Srbije.

Korupcija ponižava građane

Slobodan Beljanski, član Odbora Agencije za borbu protiv korupcije, kaže da je riječ o primjeru kada jedan državni organ poput policije potiče korupciju umjesto da je suzbija, na što je zakonski obvezna. Prema njegovim riječima, korupcija se rađa u čekaonicama ambulanta i bolnica, u čekaonicama u policiji, u čekaonicama u geodetskom zavodu... "Gdje god kročite imate redove koji od ovih ljudi stvaraju poniženu kastu koja se navikava na taj poniženi status, pristaje na to i još uvijek se ne buni a trebala bi se buniti. A ne buni se možda zbog toga što jedni jednostavno nemaju drugog posla nego stajati u redovima, a drugi imaju novca pa mogu podmićivati i ne čekati u redu”, smatra Beljanski.

Kulturno ozračje pogoduje korupciji

Prema njegovim riječima, u Srbiji i dalje dominiraju loši zakoni, premoć političke volje nad pravom, a zatim i vrlo složene procedure čak i tamo gdje su zakoni prihvatljivi, te siromaštvo koje prisiljava ljude da budu dovitljivi. On kao poseban problem ističe kulturno ozračje, pošto je, kako ocjenjuje, propušteno deset godina da se pojava korupcije suzbija i kažnjava a da se nove generacije odgajaju na drukčije načine. "To je kulturni ambijent u kome su udomaćene stvari da netko ima privilegije, netko ostvaruje ambicije koje prelaze njegove sposobnosti, u kojemu je normalna stvar da se preko reda dolazi do nekih prava, a ako može i mimo zakona, i da se do nekih prava dolazi nezasluženo”, navodi Beljanski.

Pokrajinska ombudsmanka Aniko Muškinja-Hajnrih kaže da se u prošloj godini ovoj instituciji niti jedan građanin nije obratio kako bi prijavio slučaj korupcije. Ona ocjenjuje da je to posljedica činjenice da građani nisu sigurni kome se uopće mogu obratiti kako bi prijavili korupciju. "Želim podsjetiti građane da se mogu obratiti Pokrajinskom ombudsmanu i u slučaju kada uoče primjere korupcije, odnosno traženja i primanja mita jer je to svakako pojava koja direktno utječe na kršenje ljudskih prava", ističe Muškinja-Hajnrih.

Nakon svega izrečenog, vjerovatno nikoga ne treba čuditi što je Srbija na 78. mjestu na top-listi država kada je u pitanju indeks prisutnosti korupcije u društvu.

Autor: Dinko Gruhonjić

Odg. ur.: D. Dragojević