Za istok Europe „pridruživanje“ ne znači i ulaznicu za EU | Politika | DW | 25.11.2017
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Za istok Europe „pridruživanje“ ne znači i ulaznicu za EU

„Da, ali ne“ – to je ukratko sažetak poruke Europske unije partnerima na istoku Europe. „Da“ boljoj suradnji, ali o nekakvom punom članstvu kakvom teži na primjer Ukrajina, se jedva može i razgovarati.

Na sastanku čelništva EU i šest zemalja partnera na istoku kontinenta u Bruxellesu, predsjednik EK je i okupljene političare i medije morao upozoravati: „Ovo nije nikakav sastanak o proširenju EU". Svaka ta zemlja mora naći svoj put suradnji sa Europskom unijom: makar EU tu „pozdravlja" europske težnje jedne Ukrajine, Gruzije i Moldavije, još će proći dugo vremena kada će to ostati tek na sporazumu o pridruživanju. Partnerski sporazum sa EU je ovog petka (24.11.) potpisala i Armenija, sa Azerbajdžanom se tek počelo pregovarati o takvom sporazumu, a sa Bjelorusijom se tek oprezno ispituju mogućnosti suradnje.

Europski povjerenik za politiku prema susjednim zemljama Johannes Hahn upozorava kako je doduše za isti stol pozvano svih šest zemalja, ali kako „za svaku tu zemlju mora biti izrađeno rješenje po mjeri." A problema ima redovito i sa jedne i sa druge strane: ako ukrajinski predsjednik Petro Porošenko i ne taji ambiciju pristupa njegove zemlje EU, onda se Ukrajini mora reći da je ta želja „nerealna".

Ne samo dok Ukrajina ne riješi svoj problem korupcije na što je upozorila i predsjednica Litve Dalia Grybauskaite, nego je već i sporazum o suradnji i pridruživanju EU i Ukrajine jedva jedvice prošao: u Nizozemskoj je gotovo pala tamošnja vlada dok sporazum ipak nije bio ratificiran u parlamentu. Zato i poruka tim zemljama jest da se mora okončati veliki nesporazum: „pridruživanje ne znači i sporazum o članstvu".

Ukrajinski helikopter

Gospodarska i znanstvena suradnja prije svega, ali naravno da je suradnja sa istokom Europe i pitanje "naše sigurnosti", kaže njemačka kancelarka.

Suradnja „po mjeri i od donesenog materijala"

No to ne znači da i EU ne teži suradnji sa tim zemljama: na ovom sastanku je dogovoreno 20 konkretnih projekata koji bi se trebali realizirati do 2020. godine. Oni sežu od razmjene studenata i suradnje u obrazovanju pa do smanjivanja telefonskih troškova i kredita za poduzeća koja surađuju sa tim zemljama. „Partnerstvo sa istokom treba biti partnerstvo naroda koje će približavati ljude", izjavio je Juncker. Isto tako je istakao i novinu koja ga je osobito obradovala: po prvi puta čelnici tih država istoka Europe otvoreno su razgovarali sa svojim europskim partnerima. Do sad su mnogi od njih tek čitali pripremljene izjave što će reći Europljanima. „Još nije sve savršeno, ali napredujemo", uvjeren je Juncker.

Ali u jednom pitanju napretka jedva da ima: da li je približavanje zapadu za te zemlje ujedno i odlazak iz domene Rusije? „Ovo nije natjecanje u ljepoti između EU i Rusije" izjavio je predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk, makar dodaje da bi i u tom natjecanju, već kao Poljak, dobro znao što bi odabrao. No suradnja sa tim zemljama ne znači sukob sa Rusijom, makar u Kremlju misle potpuno drugačije.

U suradnji nema „ili-ili" sa Rusijom

Jer naravno i Tusk priznaje da su teški brzi dogovori sve dok postoje „zamrznuti sukobi" Rusije sa mnogim njenim susjednim zemljama: tako je u Gruziji, tu je i ruska okupacija Transnistrije u Moldaviji, raspirivanje sukoba između Armenije i Azerbajdžana... I naravno, Ukrajina gdje je Tusk još jednom osudio „rusko miješanje i nasilje u Ukrajini" i dodao kako EU „nikad neće priznati rusku okupaciju Krima."

Merkel i May

Razgovor o Brexitu - ili tek razgovor dvije političarke i predsjednice vlada koje obje imaju goleme probleme kod kuće?

I prisutna njemačka kancelarka Angela Merkel je izjavila kako se tu ipak radi i o pitanju „naše sigurnosti", makar je ovaj sastanak u Bruxellesu bio prilika i da se razgovara o domaćim, europskim problemima. Prisutna je bila i britanska premijerka Theresa May kojoj je i ministar vanjskih poslova Bjelorusije Vladimir Makei poručio kako Minsk „ne podržava Brexit jer vjerujemo da bi stabilna Unija bolje stajala u ovom svijetu."

Europski problemi...

No uoči 4. prosinca kada Europa očekuje stav Londona o cijeni koju je Velika Britanija spremna platiti kako bi se pregovori o napuštanju nastavili – a tu je i pitanje kako si zamišljaju jedinu kopnenu granicu između EU i Velike Britanije koja će se nalaziti na Irskom otoku, u Bruxellesu se uvijek iznova čulo: bez obzira što se događalo u Berlinu, stav Europske unije je jasan i jedinstven. EU će tada odlučiti kako će pregovori sa Londonom teći dalje i tu nije važno niti kako izgleda vlada čak i tako važne članice kao što je Njemačka.

 

Preporuka uredništva