Zašto su se srpski pisci ugledali na hrvatske? | Kultura | DW | 22.12.2009
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Kultura

Zašto su se srpski pisci ugledali na hrvatske?

Čija je književnost bolja: njemačka ili hrvatska? Kakav je odnos hrvatskih, srpskih i bosanskih pisaca i što nedostaje Hrvatskoj u promoviranju pisaca? O tim smo temama razgovarali s književnicom Alidom Bremer.

Alida Bremer

Ona je jedna od najpoznatijih hrvatskih prevoditeljica u Njemačkoj

Hrvatska književnica i prevoditeljica Alider Bremer već se godinama bavi prevođenjem hrvatske, njemačke, srpske te bosanske literature. Svojim prijevodima hrvatske literature Bremer velikim dijelom pomaže mladim hrvatskim piscima u probijanju na svjetsko tržište. Vrlo je upoznata s prednostima i nodostacima hrvatske literature. A kao promotorica raznih sajmova knjiga (npr. u Leipzigu i Frankfurtu) zna i kakav odnos vlada između hrvatskih, srpskih, bosanskih te crnogorskih pisaca.

"Postoji odnos hrvatskih pisaca sa susjedima, no nije najbolji"

Knjige

Alida Bremer prevela je oko 300 bibliografskih djela s hrvatskoj, njemačkog, srpskog te bosanskog jezika

“Donedavno mnogi Nijemci nisu razlikovali hrvatsku, srpsku, bosansku književnost. A mnogi su slavisti dugo ostajali pri izrazu srpsko-hrvatski jezik, dugo se vremena to smatralo zajedničkom književnošću”, ističe Bremer.

U njemačkoj književnosti ta razlika baš i nije bila jasna, a razlog je taj što to Nijemce i nije toliko zanimalo, što naravno posebno nakon rata za ljude iz bivše Jugoslavije nije bilo tako. No danas, kaže Bremer, u Njemačkoj se razlikuju nacionalne književnosti. Ni njemačka literatura nije mnogo poznata u Hrvatskoj. Postoje nakladnici, kaže naša sugovornica, koji prate njemačku književnost, ali je odaziv publike vrlo mali. A kakav je odnos s hrvatskim susjedima?

“Što se susjeda tiče to je zadnjih godina sve življe, pisci se sve više prate međusobno. Posebno se dobro prate hrvatski pisci u Srbiji, jer se često u Srbiji objavljuju srpska izdanja hrvatskih pisaca. A što se tiče srpske književnosti, ona je također prisutna u Hrvatskoj, no ne tako kao hrvatska u Srbiji”, priča Bremer.

Alida Bremer

Alida Bremer

Krajem 90-tih godina, navodi Bremer, hrvatska je književnost doživjela pravi bum. Pojavila su se nova imena, imena koja su bila hitovi poput Ante Tomića, Miljenka Jergovića ili Julijane Matanović. Pojavili su se i različiti smjerovi, naglašava Bremer: “Miješanje ironičnog s kritičnim i duhovitim, preispitivanje rata na različite načine, zatim ženska literatura. Ti su autori bili vrlo zanimljivi i interes za njima je bio velik.”

Isto tako Bremer dodaje: “Srpski pisac Vladimir Arsenijević na jednom je skupu u Münchenu rekao kako su svi mladi autori u to vrijeme u Srbiji gledali prema hrvatskim autorima i divili se, jer su bili zanimljiviji i različitiji.” No isto tako i u Hrvatskoj postoji zanimanje za srpskom, bosanskom ili crnogorskom literaturom. Suradnja u regiji, dodaje ona, nije velika, ali ipak postoji razmjena među piscima.

U nastavku pročitajte: Egzotična slika multikulturalne Bosne

Alida Bremer

"Dobri se pisci prepoznaju"

Egzotična slika multikulturalne Bosne

Sajam knjiga u Leipzigu

Zbog loše organizacije najviše pate hrvatski nastupi na sajmovima knjiga

Senzibilnost hrvatskih pjesnika slična je onim njemačkih, kaže Bremer: “Dobar pjesnik koji se bavi svojim gradom, on zna da se to radi na taj način, on osjeti što drugi dobar pjesnik želi reći i na koji to način radi.” Naime, što je autor bolji to je lokalni kontekst sve manji. Gubi se značaj što neki autor ili autorica potječu iz Hrvatske, oni tu postaju europskim, svjetskim autorima. Kao primjer Bremer navodi autora Miljenka Jergovića i njegov egzotični stil pisanja:

“On daje sliku multikulturalne Bosne, i unatoč tome što ta slika nije ista kao npr. u Hamburgu, sudbinske situacije koje on opisije uvije su iste. Zato je on prepoznatljiv drugim piscima.” Kao još jedan primjer hrvatska književnica navodi Albaniju. Jer, albanska literatura bila je vrlo zatvorena i malo se o njoj znalo. Danas oni isto tako imaju neka zapažena i zanimljiva imena.

Svjetsko tržište predinamično za mlade autore

Ministarstvo kulture u Zagrebu

Ministarstvo kulture u Zagrebu

Na pitanje kako Hrvatska promovira svoje pisce u inozemstvu, Bremer ističe kako se to ne radi sustavno. Zemlja koja to čini dobro i sustavno, navodi ona, upravo je Nizozemska: “Nizozemska ima nezavisnu fondaciju za promicanje nizozemske literature u svijetu, koja taj posao obavlja vrlo sustavno. Plaća ih ministarstvo kulture, a u kratkom su roku napravili pravi bum s nekim od svojih imena. Okvir koji Nizozemci za to imaju je veći i stabilniji, više je novaca uloženo, a postoji i kontinuitet.” Hrvatska, ističe ona, također na tome radi. Naime, hrvatsko Ministarstvo kulture daje potporu za prijevode, plaća putovanja hrvatskim autorima.

Bremer, koja godinama surađuje s hrvatskim Ministarstvom kulture, svjesna je kako se ne može reći da se u Hrvatskoj u tom pogledu ništa nije napravilo. Jer u usporedbi s drugim zemljama jugoistočne Europe Hrvatska je vrlo dobra, no moglo bi se ipak napraviti još i više toga, dodaje ona. Iako je Ministarstvo prepoznalo probleme i nedostatke, razlog je još uvijek organizacija, ali naravno i nedostatak novca. A ono što zbog toga možda i najviše pati su nastupi na sajmovima knjiga.

“Nastupe radi zajednica nakladnika i knjižara koja to radi na svoj način, zatim je tu i Ministarstvo koje pruža potporu ali na svoj način. Sve je to malo raštrkano i nije tako sustavno.” Osim toga, navodi ona, nedostaje i jedna dobra web stranica koja bi na engleskom i njemačkom uvijek informirala ljude o tome što se trenutno događa u hrvatskoj književnosti. Kao promotorica hrvatske književnosti i prevoditeljica mnogih djela hrvatskih pisaca, upoznata je i s problematikom na koju mladi autori nailaze kada se žele probiti na tržiste svjetske književnosti.

Razlog tome je taj što je današnje svjetsko književno tržiste vrlo dinamično i kompleksno. Naime, tržište očekuje atraktivne pojave, skandale.

Mladim autorima s toga nije lako probiti se i etablirati i biti primijećen, jer u današnjem tržištu postoji mnogo dobrih autora - što znači i konkurencija je veća. Ipak, Alida Bremer poručuje: “Dobar pisac uvijek ima svoju šansu, nije lako ali isto tako nije ni nemoguće.”

Autorica: Marijana Ljubičić

Odg. ur.: S. Matić

Stranica 1 | 2 | Čitav članak

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic