Zašto se srušio Gradski arhiv u Kölnu? | Panorama | DW | 04.03.2017
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Panorama

Zašto se srušio Gradski arhiv u Kölnu?

U Kölnu se prije osam godina srušio Gradski arhiv. Tom prilikom su poginule dvije osobe. Međutim, pred sudom još nitko nije zbog toga odgovarao. Köln je ponovno postao grad-slučaj.

Tog dana u ožujku prije osam godina je u blizini Gradskog arhiva u Kölnu sve bilo normalno. Radovi na podzemnoj željeznici su većim dijelom bili završeni. Međutim, za samo nekoliko sekundi zgrada Gradskog arhiva je nestala u velikoj rupi koja se ispod nje otvorila. Stanovnici su bili šokirani. Strahovalo se da bi broj žrtava mogao biti velik i da je prošlost grada Kölna potpuno uništena. Na kraju se ispostavilo da su tom prilikom dvije osobe poginule, a da je 36 ljudi ostalo bez krova nad glavom. No arhivski materijal grada, koji se koji jedini veliki grad u Njemačkoj može podičiti neprekinutom urbanom tradicijom još iz vremena Rimljana, je uništen. Šteta se procjenjuje na 1,2 milijarde eura.

Međutim, ni danas, osam godina nakon ovog sudbonosnog dana za grad Köln, nitko nije odgovoran za rušenje Gradskog arhiva. Do sada čak nije pokrenut ni sudski proces. Štoviše, postoji mogućnost da cijeli slučaj padne u zastaru. Ako do 2. ožujka 2019. godine ne bude izrečena presuda, nitko od 94 osumnjičenih neće moći biti pravno gonjen.

Kakva je uloga podzemne željeznice?

Restaurierungsarbeiten nach Einsturz des Kölner Stadtarchivs (Bildergalerie)

2000 godina povijesti u krateru

Državni tužitelj Ulrlich Bremer izjavio je za njemačke medije kako se nada da će slučaj biti završen prije isteka spomenutog roka. Međutim, stvari na terenu su sasvim drugačije. Državno tužiteljstvo još uvijek čeka konačno izvješće vještaka. Trenutno se vodi istraga zbog ubojstva iz nehata i nesmotrene gradnje.

Odmah nakon rušenja počelo se sumnjati da je glavni razlog gradnja podzemne željeznice koja prolazi ispred zgrade Gradskog arhiva. Vještaci i državni tužitelj odavno sumnjaju da je na zidu podzemne željeznice nastala pukotina kroz koju su prošle podzemne vode što je oslabilo zemlju ispod zgrade koja se potom urušila.

Tvrtka koja je zadužena za gradnju podzemne željeznice tvrdi da voda nije došla kroz zidove nego ispod tunela što stručnjaci nazivaju „hidraulično poniranje". To bi značilo da izvršitelj radova nije napravio grešku i da ne snosi odgovornost.

124,9 milijuna za osiguravanje dokaza

Istražni organi na pronalasku točnih uzroka rušenja rade o 2011. godine kada je okončano izvlačenje arhiva iz ruševine. Kako bi se otklonile sve sumnje u rušenje, na problematičnom mjestu je napravljen betonski šaht. Na tom mjestu je namjerno potkopano zemljište kako bi se simulirala cijela situacija. Ovom akcijom se želi spriječiti mogućnost da okrivljeni kažu da su moguće štete nastale tek nakon rušenja objekta. Inače, troškovi osiguravanja dokaznog materijala su se popeli na blizu 125 miliona eura. Inače, podzemna ovom trasom još uvijek ne vozi.

 

Preporuka uredništva