Zašto se na Balkanu dugo čeka vizu za Njemačku? | Politika | DW | 15.03.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Zašto se na Balkanu dugo čeka vizu za Njemačku?

Za radnike sa Zapadnog Balkana put do posla u Njemačkoj je često krajnje naporan, piše Njemačka novinska agencija dpa. Ljudi iz te regije moraju čekati u prosjeku godinu dana da bi podnijeli zahtjev za radnu vizu.

Prema odgovoru njemačke Savezne vlade na zahtjev stranke Ljevice u Bundestagu, ljudi iz Srbije, Crne Gore, Kosova, Albanije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije moraju čekati u prosjeku više od godinu dana da bi se prijavili za radnu vizu po „pravilima za zemlje Zapadnog Balkana“.

Razlog za tako dugo čekanje je preopterećenost njemačkih veleposlanstava. Savezno ministarstvo vanjskih poslova je poslalo dodatno osoblje, ali je navala tako velika da to nije dovoljno.

Glasnogovornica Ljevice u Bundestagu za unutarnjopolitička pitanja Ulla Jelpke rekla je da zbog tako nečuveno dugog trajanja procesa za izdavanje viza „ni radnici ni poduzetnici ne mogu ozbiljno planirati“.

Cilj je bio spriječiti podnošenje zahtjeva za azil

Tijekom izbjegličke krize krajem 2015. godine njemačka vlada je stvorila poseban privremeni plan koji važi do kraja 2020., a koji otvara mogućnost za dobivanje radnih viza i za niskokvalificirane radnike iz ovih država. Preduvjet za dobivanje radne vize je dokaz da je osiguran odgovarajuće plaćen posao u njemačkoj tvrtci. Cilj ovog privremenog plana je i spriječiti da ljudi sa Zapadnog Balkana podnose neutemeljene zahtjeve za azil.

Savezna agencija za zapošljavanje (BA) je 2018. godine izdala nužno odobrenje za podnošenje zahtjeva za vizu u oko 46.000 predmeta - od toga je dodijeljeno samo oko 21.000 viza.

Ne planira se produženje

Za sada nema planova za produženje tog „specijalnog plana“ za vize za ljude sa Zapadnog Balkana.

Prema Saveznoj vladi Savezna agencija za zapošljavanje je 2018. godine provjerom kod poslodavaca utvrdila da u 17 posto slučajeva - zapošljavanja uopće nije bilo. A u 1.250 od više od 17.000 ispitanih slučajeva je utvrđeno - da su plaće bile niže ili su radno vrijeme i konkretni posao bili drugačiji u odnosu na ono što je prvobitno bilo opisano u zahtjevu za radnu vizu.

abc/dr (dpa)

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic