Zašto prosvjeduju Bugari? | Politika | DW | 15.07.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Zašto prosvjeduju Bugari?

I u Bugarskoj su izbili prosvjedi protiv korupcije, oligarha, pravosuđa, a u biti su upereni protiv vlade Bojka Borisova. O tome za DW govori Hristo Ivanov čija je akcija bila jedan od neposrednih pokretača prosvjeda.

Bivši bugarski vicepremijer (2014.) i ministar pravosuđa (2014. - 2015.) Hristo Ivanov prošlog tjedna je spektakularnom akcijom na obali Crnog mora politički postigao pun pogodak. S dvojicom političkih istomišljenika motornim čamcem je došao do luksuzne rezidencije Ahmeda Dogana, jednog od najutjecajnijih ljudi u Bugarskoj. Cilj je bio skrenuti pozornost na ilegalno ograđeni javni objekt i na čuvare iz državne službe koji su tamo nelegalno angažirani.

Ahmed Dogan se godinama skriva u toj rezidenciji. On je jedan od najbogatijih ljudi u Bugarskoj i kontrolira imperij bulevarskih medija koje oštro kritiziraju „Reporteri bez granica" i druge organizacije za zaštitu ljudskih prava. Dogan je počasni predsjednik parlamentarne stranke „Pokret za pravo i slobodu" i politički mentor zastupnika i oligarha Deljana Pevskog koji podržava konzervativnog premijera Bojka Borisova.

Akcija Hrista Ivanova, koju je na Facebooku pogledalo više od milijun ljudi, izazvala je u Bugarskoj masovne prosvjede protiv korupcije, oligarha i vlade. U Sofiji je više od 3.000 demonstranata pred parlamentom u nedjelju zahtijevalo ostavku premijera.

Prosvjede su pokrenule i racije u uredu predsjednika Rumena Radeva u kojima su bili privedeni predsjednikov povjerenik za borbu protiv korupcije i jedan savjetnik za sigurnost. Predsjednik Radev, kojega podržavaju socijalisti, žestoki je kritičar premijera Borisova i njegove vlade kojima predbacuje veze s oligarsima. U televizijskom govoru u subotu Radev je kritizirao „mafijaško" ponašanje vlade i zatražio da podnese ostavku.

Za četvrtak su organizatori pozvali na demonstracije širom zemlje.

DW: Gospodine Ivanov, što se to događa u Bugarskoj?

Hristo Ivanov (BGNES)

Hristo Ivanov

Hristo Ivanov: Riječ je o izbijanju dugogodišnjeg bijesa protiv korupcije i arogancije vlasti, udruženih sa strahom od nadolazeće ekonomske krize. Ljudi različitih političkih opredjeljenja su izašli na ulice tražeći moralni i politički novi početak, restart. Ovi ljudi su srditi na arogantnu demonstraciju moći državnog odvjetništva koje se jasno politički pozicionira i krši zakon.

Ljudi prosvjeduju i protiv oligarha u Bugarskoj. Tko su ti oligarsi?

Na ovo pitanje može odgovoriti samo sud na temelju korektnog procesa u skladu s europskim standardima. I ljudi na ulicama to shvaćaju. To je jak signal našim europskim partnerima koji bi konačno trebali otvoriti oči kada je riječ o Bugarskoj.

Jasan proeuropski stav Bugara zapravo proizlazi iz nade da EU i u Bugarskoj može provesti europske standarde za demokraciju i pravnu državu. A ako Europa nastavi ignorirati ponašanje bugarske vlade i Borisova, to će totalno demoralizirati bugarsko društvo.

Prosvjedi su usmjereni protiv dvojice političara jedne male stranke koja je zastupljena u parlamentu, Pokreta za prava i slobode (BRF), koja se prvobitno zalagala za prava bugarskih muslimana turskog podrijetla - Ahmeda Dogana i Deljana Pevskog. Zašto su upravo ta dva političara dospjela u središte zanimanja javnosti?

To je mala skupina ljudi koja godinama preko medija i zakulisnih dogovora toksično djeluje na bugarsku politiku i pravosuđe. Demonstranti smatraju da su gospoda Dogan i Pevski godinama imuni protiv svih zakona u zemlji, i da ih državne institucije opslužuju cijelo vrijeme. Time njih dvojica dobivaju sve veći utjecaj na politiku, ekonomiju, medije i pravosuđe.

Protesti su zato u biti usmjereni protiv vlade, jer političku odgovornost za ovaj toksični razvoj snose vladajuće stranke GERB i premijer Bojko Borisov.

Vi sebe vjerojatno vidite kao centralnu figuru prosvjeda. Je li to Vaš politički projekt i što očekujete u idućih osam mjeseci do parlamentarnih izbora?

Moj osobni politički projekt je zapravo bit javnog života u Bugarskoj. Zalažem se za stvarnu reformu pravosuđa kako bi zemlja konačno dostigla standarde EU-a za demokraciju i pravnu državu.

Bugarska je 2007. godine postala članica EU-a samo zahvaljujući kompromisu te je i dalje ispod dogovorenih standarda. To je moj politički projekt koji se uspješno može provesti samo uz široki politički konsenzus u vezi s reformom pravosuđa. To prije svega važi za Državno odvjetništvo koje bi odmah moralo biti podvrgnuto transparentnoj demokratskoj kontroli. Taj konsenzus može biti postignut samo na demokratski način: demokratskim parlamentarnim izborima.

Preporuka uredništva