Zašto najbolji odlaze iz Grčke? | Panorama | DW | 02.02.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Odljev mozgova

Zašto najbolji odlaze iz Grčke?

Predsjednik Uprave farmaceutskog koncerna Pfizer je rodom iz Soluna. Karijeru je napravio u inozemstvu. Kao i mnogi Grci. “Odljev mozgova” je ozbiljan problem za tu zemlju.

Oko 10 milijuna ljudi živi u Grčkoj, a sedam do osam milijuna Grka živi u inozemstvu. U Grčkoj su ponosni na dostignuća svojih iseljenika. Albert Bourla je takav primjer. Rođen je i odrastao u Solunu kao sin solunskog Židova koji je preživio Holokaust. Danas je prvi čovjek američkog farmaceutskog koncerna Pfizer, koji je među prvima napravio cjepivo protiv koronavirusa.

Grčko gospodarstvo je teško pogođeno pandemijom. Bruto domaći proizvod je na rekordno niskoj razini. Grk na čelu uspješne borbe protiv pandemije – to je u zemlji koja je u krizi simbol napretka. Grčki mediji slave Pfizerovo cjepivo kao nacionalni uspjeh.

Grčka priča o uspjehu

Albert Bourla je odrastao u centru Soluna i studirao je na Aristotelovom sveučilištu. Sve do danas podržava nogometni klub Aris, a ljeta rado provodi u regiji Halkidiki. “Nikada neću zaboraviti odakle sam i kome neke stvari dugujem”, izjavio je u jednoj video poruci ovaj menadžer koji zarađuje milijune. "Aristotelovo sveučilište je osnova moga karaktera i moje karijere.”

Grčka država je financirala studij Alberta Bourle, ali uspjeh je došao u inozemstvu. Tako je s mnogim Grcima. Još od financijske krize je primjetan sve brojniji odlazak visokokvalificiranih Grka u inozemstvo – takozvani "odljev mozgova”. Profesor na Sveučilištu Makedonija u Solunu i specijalist za ekonomsku geografiju Lois Labrianidis bavi se odavno tom temom. On kaže da "odljev mozgova” nije krizna pojava. "Problem postoji od osamdesetih i devedesetih godina. Tada se drastično povećao broj studenata na sveučilištima.” Ali što je u tome loše?

Nema posla za znanstvenike

Labrianidis kaže da u Grčkoj nije problem broj ljudi sa sveučilišnom diplomom, jer je ta zemlja prema tome ispod prosjeka Europske unije: "Razlog zbog kojeg apsolventi napuštaju zemlju nije taj što nas prevelik broj studira. Prije je razlog to što tržište ne traži toliko stručnjaka. Ekonomija se ne zasniva na produkciji i učinku, za koje bi bili potrebni znanstveno potkovani kadrovi.”

Stella Tsotsi

Stella Tsotsi

Stella Tsotsi je doktorirala neuropsihologiju u Solunu. Ni ona nije našla posao i napustila je zemlju. Trenutno se u Oslu bavi istraživanjem prijenosa psihičkih bolesti s roditelja na djecu. Ona kaže da u Grčkoj nedostaje novca, ali i da nije razvijena ni istraživačka kultura.

Psihologija odljeva mozgova

„Nema konstruktivne misli o učinku. Radila sam u istraživačkim centrima u Indoneziji i u Oslu. U oba su postojali sustavi za vrednovanje i nagrađivanje suradnika na godišnjoj razini”, kaže Stella Tsotsi. Ona objašnjava da se pri tome nije radilo o namjeri da se nekoga otpusti već da se ojača smisao za odgovornost: “To pomaže u planiranju daljnjih koraka u karijeri i u profesionalnom razvoju.”

Stella Tsotsi bi se jednom rado vratila u Grčku, ali preduvjet su odgovarajuća plaća i otklanjanje starih problema: „Državna uprava i porezni sustav moraju postati bitno stabilniji, da bi se znanstvenici na miru posvetili istraživanjima.”

Država mora više učiniti

I Lois Labrianidis misli da su nužni bolji uvjeti za mlade znanstvenike, ali i promjena načina razmišljanja mladih obrazovanih ljudi: „U posljednjih šest ili sedam godina je postalo moda da se ode iz zemlje. Ti ljudi se usredotočuju na probleme Grčke. S druge strane misle da su u zemljama u koje misle otići prilike apsolutno savršene. To je jako veliki problem.”

Lois Labrianidis

Lois Labrianidis

On smatra da bi grčka država morala učiniti vidljivim potencijale zemlje, kako bi se zaustavio proces iseljavanja mladih, obrazovanih ljudi, a politika mora motivirati mlade ljude kako poslije studija ne bi odmah spakirali kofere.

Mogli bi se razviti programi daljnjeg usavršavanja i istraživanja na sveučilištima, a država bi morala pomoći ljudima koji su završili fakultet da osnuju svoje tvrtke. Važan je i transfer znanja kao i spremnost mladih ljudi da organiziraju razmjenu znanja u radnom procesu.

Grčka dijaspora kao investitor?

Lois Labrianidis zahtijeva i povezivanje Grka koji su otišli s onima koji su ostali. I Albert Bourla se u snimljenoj poruci osvrnuo na situaciju u Grčkoj: „Poznajem probleme s kojima ste suočeni, i u pogledu infrastrukture i u pogledu nedostatka sredstava za istraživanja.” Pfizer trenutno planira digitalni tehnološki centar u Solunu pa se može pretpostaviti da to što prvi čovjek koncerna potječe iz ovoga grada igra određenu ulogu u odabiru mjesta za ulaganje.

Profesor Lois Labrianidis se nada da će se povećati broj Grka koji u Grčku neće dolaziti samo na odmor: „Netko tko upravlja velikom tvrtkom donosi i odluke o tome kako će se tvrtka razvijati. Mogli bi se zauzeti za to da te tvrtke budu prebačene u Grčku.”

Cilj poduzeća ne bi trebalo biti samo ubiranje profita na temelju jeftine radne snage u Grčkoj – već da daju perspektivu dobro kvalificiranim ljudima: „Ovdje postoje, na primjer, vrlo dobri liječnici, biolozi, statističari”, objašnjava Labrianidis i dodaje da bi njihovu stručnost grčki investitori iz inozemstva mogli učiniti korisnom i za grčko gospodarstvo.

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic