Zašto je Njemačka dobila popis osumnjičenih za zločine u Srebrenici? | Politika | DW | 13.07.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Zašto je Njemačka dobila popis osumnjičenih za zločine u Srebrenici?

Udruga "Majke Srebrenice" je njemačkom državnom odvjetništvu dostavila popis s 22.000 imena osoba za koje se sumnja da su sudjelovale u zločinima u Srebrenici. Banja Luka ih zove da se vrate kući.

„Meni je najvažnije da je uz nas državni odvjetnik iz Njemačke koji je godinama istraživao genocid u Bosni i Hercegovini i dalje ga istražuje. Popis ima 22.000 imena ljudi koji su osumnjičeni da sudjelovali u zločinima u Srebrenici", kaže predsjednica udruženja Munira Subašić. Ona smatra kako bi se trebalo provjeriti i privesti sve koji su u Njemačkoj: „Da odgovaraju, ne u Bosni već u Njemačkoj. Trebali bi nam pomoći kako bi natjerali one koji su počinili genocid da prihvate svoju odgovornost”.

Famozni popis  koji se pojavio i u medijima posljednjih dana nije nikakva tajna. Njega je napravila još 2004. napravila Vlada Republike Srpske, odnosno njezina nekadašnja Komisija za istraživanje događaja u Srebrenici 1995. godine. Na tom popisu su svi pripadnici Vojske RS koji su uopće bili u njezinom sastavu, a to znači od starješine, preko običnog vojnika do kuharice.

Komisija za istraživanje događaja u Srebrenici formirana je u prosincu 2003. godine potvrdom Vlade RS, na čijem čelu je tada bio Dragan Mikerević. On danas kaže kako se „ne sjeća detalja" iz tog razdoblja i misli da bi informacije trebalo tražiti u zapisnicima sa sjednica Vlade.

Grobovi u Srebrenici

"Majke Srebrenice" su uvjerene kako im njemačko državno odvjetništvo može i želi pomoći.

„Crna strana povijesti srpskog naroda"

Presudan je bio pritisak međunarodne zajednice, odnosno Ured visokog predstavnika što je tada bio Paddy Ashdown. On je čak smijenio dio zapovjednika i pripadnika Vojske RS jer je smatrao da su ometali rad Komisije. Konačno njegovo izvješće je u ljetu 2004. godine prihvatila i Vlada Republike Srpske, a u njemu se pored ostalog konstatira kako je u tim srpanjskim danima u Srebrenici „likvidirano više tisuća Bošnjaka na način koji predstavlja teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava te da je izvršitelj, pored ostalog, poduzeo mjere prikrivanja zločina premještanjem tijela".

Nakon izvješća je tadašnji predsjednik RS Dragan Čavić u javnom priopćenju građanima priznao da su, na nacionalnu sramotu, počinjeni ti zločini u Srebrenici od 10. do 19. srpnja: „Prvo kao čovjek i Srbin, onda kao otac, brat i sin, a tek onda kao predsjednik RS, moram reći da je ovih devet dana srpnja srebreničke tragedije crna strana historije srpskog naroda. Učesnici ovog zločina ne mogu se opravdati nikome i ničim. Onaj koji je činio ovakav zločin i pri tom se možda pozivao na narod kome pripada po imenu i prezimenu, činio je zločin i prema vlastitom narodu", rekao je Čavić 2004. godine nakon konačnog izvještaja Komisije za Srebrenicu.

Bosnien und Herzegowina Dragan Cavic Politiker (DW)

Izjava Dragana Čavića, tadašnjeg predsjednika RS je bila najjasnija izjava nekog čelnika o zločinu u Srebrenici.

To je bio najjasnija izjava bilo kojeg od čelnika Republike Srpske obzirom na zločine u Srebrenici. Kao što se i moglo očekivati, s jedne strane stizale su osude i ocjene kako je to „izdaja", a s druge se čulo i zadovoljstvo izjavom predsjednika Republike Srpske kako bi se raščistilo s prošlošću i krenulo naprijed.

„Republika Srpska ne priznaje popis"

Reakcija sadašnjeg predsjednika Republike Srpske na ovaj popis „Majki Srebrenice" Milorada Dodiga je potpuno jasna: „Republika Srpska neće priznati taj spisak. Njemačko pravosuđe nema nadležnost na ovim prostorima. Odbacujemo svaku vrstu nestvarne nadležnosti. Smatram da je to iživljavanje nad ljudima koji su na tom spisku koji je rezultat ranije greške."

Premijerka RS Željka Cvijanović izjavljuje kako ne osporava „da se svako bori za pravdu", ali da je to u ovom trenutku nepotrebno: „Mislim da je nepotrebna stvar da vi tamo nekom državnom odvjetniku, njemačkom gostu predajete spiskove od zamislite; tolikog broja osoba. Inače, mislim da su neke stvari trebale drugačije uraditi i da se određenim stvarima u RS trebalo pristupati drugačije. Mnoge od posljedica koje danas trpimo, trpimo upravo zbog toga što su neki bili politički kratkovidi u vrijeme kada je trebalo da vide daleko i jasnije. Ali to su tereti koje mi danas nosimo", rekla je Cvijanovićeva, misleći naravno na bivše čelništvo Republike Srpske koje je uopće priznalo zločin u Srebrenici.

Serbien Bosnien-Herzegowina Vucic Kranzniederlegung Gedenkstätte Srebrenica (Reuters/D. Ruvic)

Makar niti Beograd više ne spori zločin koji je počinjen u Srebrenici, Dodig i sadašnje čelništvo u Banja Luci smatra takvu istragu "nepotrebnom".

Zbog toga – i koliko god to sada bilo besmisleno, Banja Luka najavljuje da bi nekadašnji izvještaj Komisije mogao doći pred Narodnu skupštinu RS koji bi ga proglasio ništavnim. A makar ga se proglašava „neutemeljenim", „nepotrebnim" i „ništavnim", Dodik ipak poziva tadašnje pripadnike Vojske RS koji se trenutno nalaze u Njemačkoj da se vrate u domovinu. „Ti ljudi bi se trebali što prije vratiti kućama zbog hajke koja bi mogla biti usmjerena protiv njih. Pravosuđe Njemačke ovdje ništa neće moći učiniti po tom pitanju", misli Dodik. Dodaje i da je izvješće Komisije bilo „neistinito", da je napravljeno „pod pritiskom", da ga je „nametnula međunarodna zajednica" i da se on sve do danas „zloupotrebljava".

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.

 

Preporuka uredništva