1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Zaštitni kišobran pred sudom

Danhong Zhang/Zorica Ilić11. lipnja 2013

U postupku koji počinje u utorak, 11. lipnja, Njemački ustavni sud, odlučuje o ulozi Europske središnje banke u procesu spašavanja eura. Presuda se očekuje tek na jesen.

https://p.dw.com/p/18mtj
Ustavni sud
Ustavni sudFoto: Getty Images

U postupku koji počinje u utorak, 11. lipnja, Njemački ustavni sud, odlučuje o ulozi Europske središnje banke u procesu spašavanja eura. Presuda se očekuje tek na jesen.

Bila je to najveća tužba Ustavnom sudu u povijesti Savezne republike Njemačke. Tužbi protiv stalnog Europskog fonda za spas eura (ESM) koju su podnijeli brojni profesori i zastupnici, priključilo se tijekom prošle godine više od 37 000 građana. Doduše sud je po hitnom postupku dao zeleno svjetlo za "kišobran" ESM, ali nije skrivao svoje sumnje prema smjernicama Europske središnje banke (ESB). U glavnom postupku, koji danas (11. lipnja) počinje saslušanjem, Sud želi ispitati da li je Europska središnja banka tijekom procesa spašavanja eura prekoračila svoje ovlasti.

Povećanje rizika ili opravdani postupak

O pitanju ovlasti Njemačka središnja banka i ESB su preko svojih stručnih procjena već bile razmijenile nekoliko udaraca. Njemačka središnja banka se prije svega žalila na tzv. OMT program ESB-a, koji je usvojen u rujnu prošle godine, i prema kojem državne obveznice zemalja koje su u krizi u krajnjem slučaju mogu biti otkupljene u neograničenom obimu. ESB bi, prema mišljenju Njemačka središnja banka, ciljano kupovala obveznice lošeg boniteta i time povećavala rizike. Time je ESB, kako se navodi, izišla iz uloge ustanove kojoj je cilj održavanje stabilnosti zajedničke valute. Tog mišljenja je i ekonomist Joachim Starbatty, koji je također jedan od podnositelja tužbe pred Njemačkim ustavnim sudom. "To nije u mandatu Europske središnje banke. U Ugovoru iz Maastrichta stoji da je zadaća ove ustanove stabilizacija valute, a ne stabilizacija eurozone", smatra Starbatty. Slično je u svom dopisu sudu argumentirala i Središnja banka Njemačke. "Zadatak ESB-a nije u tome da jamči trenutni sastav monetarne unije", navodi Njemačka banka.

Ekonomist Joachim Starbatty
Ekonomist Joachim StarbattyFoto: picture-alliance/dpa

Nepoželjne obveznice

Frank Schorkopf, pravnik za europska pitanja i autor stručne procjene koju je načinila ESB, također se poziva na Mastrihtški ugovor, ali pri tomu dolazi do drugačijeg zaključka: "S obzirom da je održavanje financijske stabilnosti također zadaća ESB-a, tada i kupovina državnih obveznica, koja služi tom cilju, spada u mandat te ustanove".

Prema Ugovoru EU ESB ne smije direktno kupovati obveznice država eurozone i na taj način se baviti financiranjem država. Od izbijanja krize ESB je međutim sakupila više od 200 milijardi eura obveznica ugroženih zemalja eurozone. Za Joachima Starbattya ne igra nikakvu ulogu to da li su obveznice kupljene direktno od države ili od banaka. Za njega je sigurno kako "ESB ne smije tek tako sama od sebe kupovati obveznice" , te da ona time "krši svoj mandat".

Važna presuda

Ono što zvuči kao pravno cjepidlačenje za Njemački ustavni sud je izuzetno važno. Već tijekom hitnog postupka je zaključeno kako je kupovina na financijskim tržištima, koja se de facto svodi na financiranje država članica eurozone od strane ESB i to "na stražnja vrata", protivna europskom pravu. I dok predsjednik Središnje banke Njemačke Jens Weidmann upozorava na opasnost financiranja država, Henning Voepel, iz Instituta za svjetsku ekonomiju iz Hamburga, ne prepoznaje skriveno financiranje država. "Stabilnost financijskih tržišta je bila ugrožena i s obzirom na to je bilo ispravno da WSB i intervenira", smatra Voepel. On, međutim po jednom drugom pitanju daje za pravo Središnjoj banci Njemačke i drugim kritičarima ESB-a koji smatraju da je čitav proces nepotrebno naškodio stabilnosti ove ustanove. , a to je da je ESB prilikom spašavanja eura došla u opasnost da izgubi neovisnost. "U trenutku u kojem ESB mora stalno intervenirati, ona postaje sve manje neovisna. U trenutku u kojem postaje sve manje neovisna, ona postaje i sve slabija."

Predsjednik Središnje banke Njemačke Jens Weidmann
Predsjednik Središnje banke Njemačke Jens WeidmannFoto: dapd