Vrijeme se doista promijenilo

Pritom su pozornost usmjerili ne na srednje vrijednosti nego na ono što čovjek stvarno osjeća – to jest koliko češće su doista zabilježeni topliji dani i toplije noći? I kako se mijenjala vrsta oborina?

Studija je objavljena u stručnom časopisu «Journal of Geophysical Research», a među znanstvenicima je bio i nizozemski klimatolog Albert Klein Tank: «Može se reći da smo upotrijebili sve raspoložive podatke. Radi se o gotovo 6000 stanica za mjerenje količine oborina i preko 2000 stanica za mjerenje temperature. I to svih onih koje od 1950. ili još dulje bilježe podatke svakoga dana. Po prvi put možemo reći da imamo globalni pregled. A on pokazuje da se klima u posljednjih 50 godina osjetno promijenila.»
Pritom ovaj znanstvenik ne misli na srednje vrijednosti, o kojima se inače obično govori. Riječ je o posljedicama koje mi osjećamo: toplinskim valovima ljeti, blagim temperaturama zimi ili danima kad pada kao iz kabla. Takvi vremenski ekstremi sve su češći i to u čitavom svijetu, naglašava engleski meteorolog Malcolm Haylock sa Sveučilišta East Anglia, koji je također sudjelovao u studiji: «Broj prevrućih dana i toplih noći jako se povećao u posljednjih 60 godina. Pritom su temperature noću još jače rasle nego danju.»

Problematične prevruće noći

Prema skupljenim podacima, danas u godini ima 25 prevrućih noći više nego 1950. godine. S druge strane za otprilike isto toliko povećao se i broj prehladnih noći. Od 1979. nije bilo ni jedne godine u kojoj glede toga nije nadmašen dugoročni prosjek. Taj trend prevrućih noći pokazuje se na čitavoj sjevernoj polutki. Osobito kritično je ljeti, pojašnjava Albert Klein Tank: «U međuvremenu se mora polaziti od toga da tijelu manje zadaje probleme prevelika vrućina danju, a više prevruće noći, tijekom kojih se ne može odmoriti od toplinskog udara. Naša analiza tu daje važne rezultate za društvo.»
U blizini ekvatora dnevni toplinski ekstremi još su češći nego u srendjoj Europi, ukazuje Malcolm Haylock: «U tropskom području broj ekstremno vrućih dana i toplih noći od 1950. se svakog desetljeća povećavao za deset. To je dramatičan razvitak. On pogađa područja na sjeveru Južne Amerike i Afrike.»
Osobito je važno da su ovom studijom obuhvaćene brojne siromašne zemlje. U tu su svrhu održani brojni regionalni sastanci, znanstvenici su odlazili u te zemlje i s tamošnjim stručnjacima analizirali malobrojne postojeće podatke.

Snažne kiše i poplave

Količina oborina se općenito u 20. stoljeću povećala. To potvrđuju podaci za srednje širine sjeverne polutke i za Australiju. Ali, i kod oborina uočava se trend prema ekstremima, a to je loše, kaže Albert Klein Tank: «Moglo bi se očekivati da će svaki kišni dan uz porast količine oborina biti malo kišniji. Ali, nije tako. U našim podacima vidimo da se povećala učestalost snažnih oborina.»
Čemu to može voditi vidjelo se i kod nedavnih poplava.